ZAGREB - Baš ću si kupiti ovu torbicu. Paše mi uz onaj plavi kostim. Pa, rasprodaja je. Platit ću je tek polovicu prave cijene. Baš sam sretnica!
Koliko smo puta odlučili kupiti, primjerice, torbu koja odgovara samo jednom kostimu ili jednom kaputu premda u ormaru više nema mjesta ni za slamku, a i račun nam je u minusu. Zašto to činimo kad nam “križaljka” razuma kaže - niti ti treba niti je cijena povoljna.
Nagrade i kazne
Akademik Ivica Kostović, direktor Instituta za istraživanje mozga, ima odgovor: sve odluke koje se odnose na kupnju donose se na razini nagrade i kazne. No, dodaje da ipak u svim svjesnim odlukama, više ili manje, sudjeluje emocionalni, kognitivni i egzekutivni dio mozga. Bez spoja svih triju dijelova mozga nema ni svjesnog odlučivanja.
Kostović je dodao kako naša predodžba nagrade neće pasti pod pritiskom činjenica da smo kupili pogrešnu torbicu, da nas je trgovac prevario i da za koji mjesec nećemo ni posegnuti za novitetom u ormaru.
Ne, ne odlučujemo “bez mozga”, kako bi nam se to možda činilo kad se, primjerice, oženimo peti put, dapače, procesuiramo mnogo toga prije svake odluke. Ponekad svjesno, a katkad čak i nesvjesno. Mnogo toga ovisi i o godinama, odnosno radi li se o djeci, mladima do 24 godine ili odrasloj zreloj osobi.
Naime, postoje razlike u izgledu mozga između djece i adolescenata te onoga odraslih, objasnio je Kostović i dodaje da je mozak i odlučivanje jedna od centralnih tema ovogodišnjega međunarodnog tjedna mozga koji počinje sljedeći tjedan. A kad čovjek počinje odlučivati? Činjenica je da osnovna struktura mozga, dakle neurona, pa i minimalni broj sinapsa (veza), postoji već kod djeteta u maternici, ali oni nisu funkcionalno razvijeni u mrežu pa svjesnih odluka i ne može biti, ustvrdio je Kostović.
- Dobro je što klinci prije 18. ne mogu glasovati na izborima jer njihova odluka prije te dobi ne bi zapravo bila do kraja svjesna - kaže Kostović.
Odgoj, škola, društvo...
Mozak mladih doživljava biološke promjene koje su vidljive funkcionalnim MR-om. Naprosto, dijelovi njihova mozga važni za odlučivanje nisu dovoljno povezani. Prošle su godine naši znanstvenici s Instituta za mozak objavili znanstveni rad u kojem su problematizirali ‘odrastanje’ mozga. Oni su prvi put dokazali da se kod djece smanjuje broj sinapsi tijekom godina i da se iza toga zapravo kriju promjene u strukturi neuralne mreže velikog mozga te da to traje do trećeg desetljeća života.
- Različiti smo, različito procesuiramo stvari i mnogo toga ovisi o okruženju u kojem rastemo i biološkim promjenama kojima smo izloženi. Zato je, uz genetiku, bitan i odgoj, vrtić, škola, društvo, kultura, religija. Imamo malo vremena za utjecaj na djecu. Ništa ne možemo promijeniti nakon 18. godine. Netko tko je kao dijete mučio životinje a nitko mu nije ukazivao na štetnost takva ponašanja vjerojatno će kao odrastao čovjek biti sadist - izjavio je Ivica Kostović.
ČLANAK U CIJELOSTI PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU JUTARNJEG LISTA