POSLJEDICE ISELJAVANJA

NAŠ VODEĆI DEMOGRAF DOŠAO DO NOVIH ŠOKANTNIH PODATAKA O RAZMJERIMA EGZODUSA U samo jednoj godini u Njemačkoj broj rođenih Hrvata skočio za 60 posto!

Paun Paunović / CROPIX

Ilustracija

Broj djece koju su u Njemačkoj rodile majke s hrvatskim državljanstvom tijekom prvih pet godina članstva Hrvatske u EU povećao se za više od 60 posto te je tijekom 2017. - godine u kojoj je broj rođene djece u Hrvatskoj pao na najnižu razinu u posljednjih 70 godina - premašio brojku od 4000.

Pritom se ne radi o povećanju broja djece koju rađaju potomci starih doseljenika, nego onoj koju na svijet donose novi hrvatski iseljenici, koji su državu napustili nakon ulaska Hrvatske u EU.

Kako pokazuje analiza dr. Ivana Čipina, voditelja Centra za longitudinalne populacijske studije i izvanrednog profesora na Katedri za demografiju zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, koji je obradio podatke njemačkog Federalnog statističkog ureda, broj djece koju su rađale hrvatske državljanke u Njemačkoj bio je u stalnom padu u godinama prije ulaska Hrvatske u EU, a nakon 2014. godine počeo je naglo rasti.

Posebno velik, gotovo deseterostruki rast zabilježen je u udjelu djece hrvatskih državljanki koja nisu automatski rođenjem stekla njemačko državljanstvo, a to je jedan od ključnih pokazatelja da se radi o djeci rođenoj u mladim hrvatskim obiteljima koje su se posljednjih godina iselile iz Hrvatske.

Naime, od 2000. godine u Njemačkoj je na snazi zakon koji omogućuje djeci kojoj su oba roditelja stranca, a koja su rođena u Njemačkoj, automatsko stjecanje njemačkog državljanstva ako barem jedan od roditelja ima dozvolu boravka i legalno boravi na području Njemačke najmanje osam godina.

Nagli rast

Do 2013. godine udio djece koju su u Njemačkoj rodile hrvatske državljanke, a koja nisu automatski rođenjem stjecala pravo na njemačko državljanstvo, bio je iznimno nizak, od pet do sedam posto. Dakle, većini novorođene djece barem je jedan roditelj najmanje osam godina legalno boravio u Njemačkoj, što ukazuje na to da su je rađali potomci nekadašnjih doseljenika s dovoljno dugim boravkom u Njemačkoj ili hrvatske državljanke koje su ulazile u brak s njemačkim državljaninom ili pak strancem koji dovoljno dugo boravi u Njemačkoj.

Međutim, od 2013. situacija se dramatično mijenja: udio djece koju su rodile hrvatske državljanke, a koja nisu rođenjem stekla njemačko državljanstvo, već je 2013. narastao s pet na 12 posto, tijekom 2014. na 20 posto, a 2017. gotovo je svako drugo dijete ostalo bez njemačkog državljanstva!

- To znači da nijedan roditelj gotovo polovice djece koju su rodile hrvatske državljanke u Njemačkoj tijekom 2017. nije barem 8 godina boravio u Njemačkoj, što pak ukazuje na to da se dobrim dijelom radi o djeci rođenoj u mladim hrvatskim obiteljima koje su se nedavno odselile u Njemačku - kaže dr. Čipin.

Udio očeva

Na to upućuju i podaci o državljanstvu očeva djece koju su u Njemačkoj rodile majke s hrvatskom putovnicom. Analizirajući podatke za djecu rođenu u braku, koja pak čine više od 80 posto ukupnog broja djece koju su rodile hrvatske državljanke, dr. Čipin došao je do podatka da je u razdoblju od 2000. do 2017. godine 55 posto očeva te djece imalo hrvatsko državljanstvo, 30% njemačko, 10% državljanstvo neke države koja nije članica EU, a preostalih par postotaka državljanstvo neke druge države. U posljednjih nekoliko godina udio očeva s hrvatskim državljanstvom prešao je 70 posto, a udio onih s njemačkih državljanstvom pao je ispod 20 posto, što je, ističe dr. Čipin, opet jasno povezano s pojačanim doseljavanjem iz Hrvatske.

Pritom žene s hrvatskim državljanstvom u Njemačkoj ne rađaju više nego što rađaju žene u Hrvatskoj: stopa fertiliteta, odnosno procijenjeni broj djece koju će žena roditi tijekom života, iznosi u promatranom periodu 1,4 za hrvatske državljanke u Njemačkoj, što je približno jednako stopi fertiliteta u Hrvatskoj. Određeni broj djece, dodaje, sasvim su sigurno rodile hrvatske državljanke koje se nisu doselile iz Hrvatske, nego iz neke druge države, većina iz BiH.

- No, bez obzira na to, iseljavanje je jedan od najvažnijih razloga zbog kojih je u Hrvatskoj u 2017. godini zabilježen apsolutno najmanji broj živorođenih unatrag 70 godina. Možemo zaključiti da je od ulaska Hrvatske u EU do kraja 2017. u Njemačkoj rođeno nekoliko tisuća djece koja bi se vjerojatno rodila u Hrvatskoj - kaže dr. Čipin.

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo