Žene s hrvatskim državljanstvom tijekom 2017. rodile su u Njemačkoj nešto više od 4000 djece, što odgovara udjelu od čak 11 posto ukupnog broja djece rođene te godine unutar granica Hrvatske. Poklopila su se dva rekorda: najmanji broj djece rođene u Hrvatskoj u posljednjih 70 godina te najveći broj djece rođene u Njemačkoj od majki Hrvatica.
I jedno i drugo je, zapravo, bilo očekivano: masovno odseljavanje iz Hrvatske nakon ulaska u EU, i to velikim dijelom mladog stanovništva u dobi za stvaranje obitelji, moralo je dovesti do pada broja novorođenih u matičnoj zemlji i, istovremeno, povećanja u zemlji odrednici, što je za većinu hrvatskih iseljenika Njemačka.
Hrvatska pada u demografski minus već više od 20 godina, no politika to nije registrirala kao ozbiljan problem. Kad je, suočena s masovnim egzodusom nakon dugotrajne krize i otvaranja europskih granica, uvidjela da je stanje postalo neodrživo, demografija je deklarativno postala najveći hrvatski problem. Kojem hitno treba rješenje.
A to rješenje već nekoliko mjeseci priprema 15-ak odabranih stručnjaka u Ministarstvu demografije: pišu novu, petu, demografsku politiku. Kako se može neslužbeno čuti, prva verzija dokumenta je gotova. Propisuje 100-tinjak mjera, sve jednu bolju od druge. Konačna verzija trebala bi na proljeće biti upućena u javnu raspravu, pa nakon par tjedana natezanja na Vladu, pa konačno Saboru na izglasavanje. Bude li sreće, Hrvatska će dobiti ganz novi dokument već do ljeta 2019.
I kako će nam to pomoći? Govoreći iz dosadašnjih iskustava - nikako. Objektivno, ne postoji dokument koji Hrvatskoj kratkoročno može pomoći. Dugoročno - dobar i osmišljen popis mjera može dati rezultate. No, to bi značilo da će ovaj dokument biti potpuno drugačije tretiran od svih dosadašnjih. Jer, i svi dosadašnji su, da se razumijemo, mogli biti učinkoviti, svaki na svoj način. Da je barem jedan od njih ikada - proveden.