ODGOVOR IZ UREDA PREDSJEDNICE

'NEĆU POTPISATI TAJ SPORAZUM' Predsjednica RH pisala Bujancu, otkrivamo o čemu se zapravo radi u novom dokumentu o migrantima

CROPIX

Velimir Bujanec (lijevo) i Kolinda Grabar Kitarović (desno)

 

Budite sigurni da neću potpisati Marakeški sporazum, prenio je TV voditelj Velimir Bujanec na svom Facebooku odgovor iz predsjedničkog ureda.

“Apsolutno je razumljiva vaša zabrinutost vezano uz ilegalne migracije i Marakeški sporazum, međutim, u ovom slučaju nije riječ ni o kakvom prihvatu ilegalnih migranata, niti je Ured predsjednice u bilo kojem obliku uključen u pregovore o Deklaraciji te vas u smislu pojedinosti možemo uputiti na resorno Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, koje je nositelj svih aktivnosti,” stoji u odgovoru emisiji Bujica.

Marakeški sporazum, koji je u svibnju donijelo i potpisalo 60 zemalja, među kojima je i Hrvatska, bit će raspravljen i službeno prihvaćen 11. i 12. prosinca ove godine u marokanskom Marrakechu.

Sporazum o kojem javnost malo zna postao je novi neželjeni dokument desnih krugova u društvu, od kojih su neki slavodobitno objavili da je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović rekla da zasigurno neće potpisati taj dokument.

Međutim, predsjednica nema nikakve ovlasti ovaj dokument potpisati ili ne potpisati, a kako saznajemo na Pantovčaku, nema osobno ništa protiv njegova sadržaja.

“Predsjednica neće potpisivati Marakeški sporazum jer se tu ionako nema što potpisivati. Riječ je o dokumentu koji će biti na dnevnom redu 10. i 11. prosinca u Marrakechu, koji se prihvaća na političkoj razini. Predsjednica neće biti u Marrakechu, ali ni tamo neće nitko ništa potpisivati”, rečeno je Jutarnjem iz izvora bliskih predsjednici.

Na udaru desnice

U Hrvatskoj se o Marakeškom sporazumu malo ili gotovo ništa ne zna, otuda i razne krive interpretacije, pa i insinuacije da predsjednica odbijanjem potpisa ne želi prihvatiti taj dokument. To jednostavno nije točno jer je riječ o globalnom kompaktu za sigurne, uredne i regularne migracije i odnosi se isključivo upravo na te regularne migracije. Sve druge migracije s kojima se danas susrećemo ionako nisu predmet tog dokumenta jer ne uživaju ni međunarodnu podršku.

Hrvatska je već na listi 60 država koje su 2. svibnja ove godine u Maroku potpisale Marakešku političku deklaraciju, koju prati i akcijski plan, traži “pristup zasnovan na ljudskim pravima”, na “zaštiti migranata u ranjivom položaju” i na razvoju kontakata u cilju borbe protiv “ksenofobije, rasizma i diskriminacije”.

Zbog ovih načela, Marakeška deklaracija se diljem Europe našla na udaru desnice, a na brojnim portalima, od Švedske do Slovenije i Hrvatske, traje haranga i optužbe da će sada deseci milijuna Afrikanaca nagrnuti u Europu, i neće ih se smjeti vraćati, bez obzira na to je li riječ o legalnim ili ilegalnim došljacima.

Divlji pokreti

U stvarnosti, u Deklaraciji se izričito naglašava i borba protiv ilegalne imigracije i pomoć povratku migranata, tako da su je potpisale sve članice EU, izuzev Mađarske. “Trebamo se probiti iz začaranog kruga dezorganiziranih i divljih pokreta da bismo uspostavili povjerenje u migracije koje su pozitivne za sve”, rekao je tom prilikom europski povjerenik za migracije Dimitris Avramopoulos.

No, Maroko će u prosincu biti domaćin UN-ova skupa gdje će biti potpisan Globalni sporazum za sigurnu, urednu i redovnu migraciju, tzv. Marakeški sporazum, za koji su Donald Trump, Viktor Orban i Sebastian Kurz unaprijed najavili da ga neće potpisati. Sadržaj novoga sporazuma usuglašen je početkom ljeta na Generalnoj skupštini UN-a, a cilj mu je stvoriti međunarodni okvir upravljanja migracijama.

Koliko je poznato, hrvatska Vlada nije se usprotivila sporazumu UN-a, štoviše, Grabar-Kitarović u nedavnom je obraćanju Općoj skupštini UN-a eksplicitno pozdravila “uspješan završetak pregovora o Globalnom sporazumu za sigurnu, urednu i redovnu migraciju. Vjerujemo da nas ovaj katalog ciljanih mjera i najboljih praksi može voditi u traženju najboljih rješenja na koordiniraniji način i uz bolji ishod. Radujem se našem sastanku u Marrakechu u prosincu i pozdravljam sve napore posebne predstavnice UN-a Louise Arbour”, dio je njezina govora koji se može vidjeti i na stranicama predsjedničkog ureda.

Migracije

Kad je riječ o regularnim migracijama, stav Grabar-Kitarović je poznat, kažu na Pantovčaku, i on ne odudara od onoga koji je prisutan kod većine zemalja EU. Nema tu nikakve mistifikacije, pogotovo ne uvođenja neke paralele s ratifikacijom Istanbulske konvencije, što se sada pokušava plasirati iz desnih krugova.

Dokument je nastao iz namjere međunarodne zajednice da se u trenutku kad je cijeli svijet pod pritiskom migracija donese dokument koji bi sadržavao najbolju praksu i mjere za upravljanje regularnim migracijama. Postoje 23 cilja, ali nitko nikome ne nameće ništa, već je ostavljeno svakoj zemlji da prihvati ili ne prihvati preporuke.

“Uostalom, sve je usuglašeno i na razini Europske komisije”, kaže naš sugovornik, naglašavajući da dokument poštuje suverenitet svake države i da se time ne remete nacionalne politike. Uostalom, način postupanja s izbjeglicama već je reguliran u međunarodnom pravu i kroz Ženevsku konvenciju, a sada i novim Globalnim kompaktom za izbjeglice.

Smjernice Sporazuma

- pristup migrantskoj krizi zasnovan na ljudskim pravima

- zaštita migranata u ranjivu položaju

- razvoj kontakata s ciljem borbe protiv “ksenofobije, rasizma i diskriminacije”

- borba protiv ilegalne imigracije i pomoć povratku migranata

 

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo