NASTAVAK PROIZVODNJE

Nexus FGS i PharmaS ponudili rješenje za Imunološki zavod

 Krišto/CROPIX

Hrvatski fond rizičnog kapitala Nexus FGS u suradnji s farmaceutskom tvrtkom PharmaS spremni su investirati 30 milijuna eura za nastavak proizvodnje u dva od ukupno tri područja dosadašnjeg poslovanja Imunološkog zavoda, proizvodnja bi se odvijala u PharmaSovim pogonima u Popovači, a zaposlilo bi se između 150 i 180 radnika Imunološkog.

Nexus FGS i PharmaS priopćili su danas kako su nadležnim ministarstvima predstavili zajednički prijedlog investicije koja bi omogućila nastavak proizvodnje u dva od ukupno tri područja dosadašnjeg poslovanja Imunološkog zavoda - prerade krvne plazme i proizvodnje virusnih cjepiva.

Pripremili smo rješenje koje osigurava opstanak strateški važne proizvodnje krvnih derivata i virusnih cjepiva u Hrvatskoj uz zapošljavanje većine radnika Imunološkog zavoda i zadržavanje suvlasništva Republike Hrvatske, kazao je direktor Nexus Private Equity Partnera Marko Lesić.

U suradnji s domaćom farmaceutskom tvrtkom PharmaS spremni su, kaže Lesić, investirati 30 milijuna eura u obrtna sredstva i modernu opremu, a ističe kako je u cijelom procesu iznimno bitna brzina donošenja odluka od strane države kako bi se osigurao kontinuitet poslovanja.

Ovim prijedlogom, navode, proizvodnja bi ostala u Hrvatskoj kao i u djelomičnom vlasništvu države s obzirom da je 50-postotni ulagatelj u fond Nexus FGS upravo HBOR.

Ubuduće bi se proizvodnja odvijala u PharmaSovim modernim pogonima u Popovači, čime bi se u konačnici zaposlilo između 150 i 180 radnika Imunološkog zavoda.

U svojoj ponudi Nexus FGS i PharmaS su izrazili želju za hitnim početkom procesa dubinskog snimanja Imunološkog zavoda, nakon kojeg bi u vrlo kratkom roku donijeli odluku o pokretanju investicije i u skladu s njom dali obvezujuću ponudu za preuzimanje poslovanja prerade plazme i proizvodnje virusnih cjepiva.

Za Imunološki zavod svoj se interes službeno iskazao Grad Zagreb te riječki Jadran Galenski laboratorij.

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić poslao je u četvrtak pismo namjere Vladi u kojem navodi da Grad Zagreb želi preuzeti Imunološki zavod radi ponovnog pokretanja strateški važne proizvodnje cjepiva, antitoksina i krvnih derivata. Također, Grad namjerava obnoviti sve proizvodnje koje su zastarjele ili ugašene gubitkom proizvode dozvole - licence.

Svoj interes za Imunološki potvrdio je i riječki Jadran Galenski laboratorij (JGL) koji je zainteresiran za preuzimanje dijela Imunološkog zavoda, virusnih cjepiva.

Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak početkom tjedna je izjavio kako će država u što skorije vrijeme pokrenuti postupak predstečajne nagodbe za Imunološki zavod te na taj način otvoriti mogućnost izrade plana restrukturiranja, otvoriti vrata za dubinsko snimanje potencijalnim investitorima kako bi se završetkom predstečajne nagodbe ostvarili strateški ciljevi - da proizvodnja Imunološkog ostane u Hrvatskoj.

Bandićevo pismo namjere

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić poslao je pismo namjere Vladi u kojem navodi da Grad Zagreb želi preuzeti Imunološki zavod (IMZ) d.d. radi ponovnog pokretanja strateški važne proizvodnje cjepiva, antitoksina i krvnih derivata.

Grad bi preuzeo ukupno vlasništvo nad društvom, što podrazumijeva sve obveze plaćanja društva, imovinu i svu opremu u vlasništvu, proizvodne i pokusne životinje i sav biološki materijal (sojevi virusa i bakterija, stanične banke, matične i radne sjemenske serije, međuproizvodne i gotove proizvode) i dokumentaciju IMZ-a, navodi se u pismu koje je Bandić u četvrtak uputio premijeru Zoranu Milanoviću i nadležnim ministarstvima.

Također, Grad namjerava obnoviti sve proizvodnje koje su zastarjele ili ugašene gubitkom proizvode dozvole - licence.

Tako bi se, zbog potrebe kontinuiranog rada na proizvodnji virusnih cjepiva (morbila - svjetski najcjenjenijeg cjepnog soja, zatim rubele i parotitisa), za što IMZ ima proizvodnu dozvolu do studenog 2015., hitno pristupilo izgradnji novog pogona za proizvodnju virusnih cjepiva.

Pogon bi dotad trebalo završiti i dobiti certifikat od Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), prvenstveno za proizvodnju morbila, oslanjajući se na podatke o proizvodnji i kliničkim ispitivanjima koja se već nalaze u WHO.

Ujedno bi preuzeo i zaposlenike IMZ-a i time pridonio sinergiji dosadašnjeg iskustva i znanja u proizvodnji radi prevencije zdravlja, stoji u pismu.

Grad Zagreb spreman je, odmah po preuzimanju, pristupiti pregovorima sa Zavodom za transfuzijsku medicinu o zajedničkom rješavanju proizvodnje krvnih derivata ili potražiti drugog strateškog partnera u slučaju da se zajednički dogovor ne postigne.

"Proizvodnja krvnih derivata je, prema preporukama WHO-a, odgovornost svake pojedine države, slijedom čega je nužno njezino obnavljanje. S obzirom na to da se derivati koriste isključivo u zdravstvenim ustanovama države, nije neophodno da proizvodnja bude profitabilna već primjerena standardima koji važe za tu vrstu proizvodnje, a na trošak zdravstvenog osiguranja", naglašava se u pismu.

Ističe se da je Grad spreman na samostalno financiranje projekta, ali i na ulogu strateškog partnera Ministarstvu zdravlja ili Vladi, ovisno o odluci vlasnika.

"Kao strateški partner sadašnjem vlasniku ili samostalni investitor s drugim strateškim partnerima, Grad Zagreb spreman je obnoviti proizvodnju antitoksina (svjetski prepoznatljivog branda), ulažući u nastambe za čuvanje i korištenje proizvodnih i pokusnih životinja i liniju za proizvodnju antitoksina iz životinjske krvi", navodi se u pismu.

Pritom se naglašava kako je neophodno da Hrvatska, kao turistička zemlja, slijedeći preporuke Svjetske zdravstvene organizacije, ima na zalihi specifični protuotrov protiv otrovnih životinja, prvenstveno poskoka i crne udovice.

Grad je također spreman pomoći u opremanju novoosnovanog Centra za istraživanje i prijenos znanja u biotehnologiji Sveučilišta u Zagrebu (bivši Odjel za istraživanje i razvoj IMZ-a) te nastaviti financiranje projekata vezanih za inoviranje cijelog asortimana bioloških proizvoda IMZ-a i razvoj novih tehnoloških postupaka za ponovno pokretanje proizvodnje bakterijskih cjepiva. Na taj način bi se, kako se dodaje, uklopili u nacionalnu strategiju razvoja znanosti u Hrvatskoj.

Prostori u Rockefellerovoj u kojima su se do sada proizvodila virusna cjepiva i gdje se nalazi pogon za finalizaciju proizvoda IMZ-a, pripojili bi se Specijalnoj bolnici za plućne bolesti, s krajnjim ciljem stvaranja Centra za palijativnu skrb s dovoljnim smještajnim kapacitetom, sukladno strateškom planu Ministarstva zdravlja. Planira se i uvođenje dodatnih parkirališnih mjesta, kao i realizacija planirane izgradnje javne garaže do kraja 2015.

Osim toga, Grad Zagreb je u pregovorima s Centrom za palijativnu medicinu, medicinsku etiku i komunikacijske vještine medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu radi otvorenja prvog kliničkog odjela palijativne medicine pri tom fakultetu.

"Na taj bi način fakultet imao kliniku za palijativnu medicinu, a gradska ustanova - Specijalna bolnica za plućne bolesti postala bi nastavna baza medicinskog fakulteta", stoji u pismu.

Dio IMZ-a, koji je proizvodio bakterijska cjepiva, mogao bi se vremenom prenamijeniti u Muzej razvoja biotehnologije u Hrvatskoj.

Gradonačelnikovo pismo namjere podržali su Novi sindikat i Sindikat energetike, kemije i nemetala Hrvatske. (Hina)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. svibanj 2024 04:04