Iako je u utorak izgledalo kao da su se Vlada i bankari uspjeli usuglasiti oko dogovora za rješavanje problema dužnika stambenih kredita u francima, iz bankarskih krugova jučer je stigla informacija da nisu skloni Vladinom neslužbenom prijedlogu.
“Ne dolazi u obzir nikakvo zakonsko rješenje, već samo dobrovoljni sporazum između ugovornih strana, a sukladno stavu Europske komisije i HNB-a, prema kojem je potrebno bez zakonskih intervencija osmisliti paket regulatorno-poreznih mjera kojima bi se, bez korištenja proračunskih sredstava, banke dopunski motiviralo na rješavanje odnosa s financijski slabim klijentima. Stoga ne pristajemo na model prema kojem bi pristup predloženom modelu konverzije kredita iz franka u euro imali svi korisnici kredita.
Ne može takve olakšice dobiti netko tko je kupio drugu ili treću nekretninu, već takve benefite može dobiti samo netko kome je to jedina nekretnina i tko ima problema s otplatom duga zbog gubitka posla ili smanjenja prihoda - rečeno nam je iz bankarskih izvora. Istovremeno, i u Vladi najavljuju korekciju objavljenog neslužbenog prijedloga.
Naime, prema prvom Vladinom prijedlogu država je na sebe trebala preuzeti 13 postotnih poena od ukupno 22% otpisa glavnice, dok su banke trebale preuzeti 9%. Dakle, država je trebala otpisati oko 60%, a banke oko 40% preostale glavnice. Međutim, u Ministarstvu financija su nam jučer rekli da će se ipak ići na omjer 50:50 ili da čak banke preuzmu veći udjel u troškovima konverzije i otpisa dugova. Takvim Vladinim modelom država, bi, umjesto 2,9 milijardi kuna, u deset godina morala otpisati poreza na dobit bankama “samo” u iznosu od oko 2,4 milijarde kuna, dok bi banke preuzele trošak od 2,5 milijardi kuna. Također, prijedlog predviđa da bi se otpisivanje oko 22% glavnice stambenih kredita u švicarskim francima odnosilo na ostatak neotplaćene glavnice, a ne na ukupnu glavnicu. To znači da u slučaju kada ostatak glavnice za otplatu kredita dužnika u francima iznosi 720.000 kuna, otpisalo bi mu se 158.400 kuna.
Novim Vladinim prijedlogom bi od tih 158.400 kuna banke i država preuzele na sebe pola od tog iznosa, ili bi banke morale otrpjeti još koju tisuću kuna više. Podsjetimo, u Vladi se nadaju da bi s dogovor sa bankarima i Udrugom Franak mogao postići za desetak dana te da bi Zakon o stambenom kreditiranju mogao stupiti na snagu 1. lipnja.
Udruga franak: Krivnja je na bankama i HNB-u
Udruga Franak je u srijedu ustvrdila kako su oni “svjedoci medijskog pritiska na dužnike s kreditima u švicarskim francima, zato jer žele izaći iz dužničkog ropstva u koji su ih dovele banke, HNB i sve Vlade koje su do sada nijemo promatrale naš slučaj”. “Dužnici koji imaju kredite s valutnom klauzulom u francima nisu odgovorni za dokazano neodgovorno, nesavjesno i nepošteno ponašanje banaka. Dužnici su isto tako i porezni obveznici, kao svi drugi građani. Upravo zato, Udruga Franak je zauzela stav da se odgovornost mora podijeliti između banaka i HNB-a, koji su najveći krivci za plasiranje pokvarenog i opasnog proizvoda na financijsko tržište koji je za cilj imao samo ekstra zaradu banaka”, tvrde iz Franka.