ZAGREB - U predstojećoj rasprodaji državnog portfelja u tvrtkama više neće biti odredbi prema kojima novi poslodavac u početku mora zadržati radnike, što je bila uobičajena praksa, potvrdio nam je jučer izvor iz Vladinih krugova.
- Neće više biti odredbi o obaveznom zadržavanju radnika jer bi to samo otežalo privatizaciju - izjavio je naš sugovornik.
Novi val prodaje na jesen
Novi će val prodaje državnog portfelja u tvrtkama ipak morati pričekati usvajanje novog Zakona o upravljanju državom imovinom, koji su Banski dvori u petak uputili u redovnu saborsku proceduru.
Morat će se mijenjati i Zakon o privatizaciji, kao i neki drugi zakoni, ali i pravilnici koji, primjerice, nalažu da se dionice u rukama države prodaju po nominalnoj cijeni ako je ona viša od tržišne ili po tržišnoj ako ona premašuje nominalnu.
Takvo što, tvrde naši sugovornici, više ne drži vodu pa će država, koja za rujan najavljuje novi plan privatizacije, konačni pravorijek o vrijednosti svojih dionica prepustiti tržištu.
- To ide u smjeru fleksibilizacije i pridonijet će ubrzanju privatizacije, što očito želi i država - rekao je Hrvoje Stojić, makroekonomist Hypo banke, te dodao kako je vrijeme da se u Hrvatskoj konačno zatvori to pitanje kojim se bavimo posljednja dva desteljeća.
Prema riječima premijerke Jadranke Kosor, nominalna vrijednost državnog portfelja u 484 tvrtke u kojima država ima manjinske i većinske udjele, a koje su spremne za privatizaciju, doseže 11 milijardi kuna. Među njima je i 26,5 posto dionica Podravke, od prodaje kojih bi država, prema nekim procjenama, mogla ubrati 400 do 500 milijuna kuna, kao i vlasnički udjeli u Končaru, Tisku, Puljanki i nizu drugih tvrtki.
Opći je dojam da bi država od prodaje manjinskih udjela u tvrtkama mogla ubrati 1,5 do dvije milijarde kuna. No, ako bi se odlučila i za prodaju svojih vlasničkih udjela u HT-u i Ini, što također nitko ne isključuje, proračun bi dodatno zaradio. Prema nekim procjenama, samo od prodaje 3,5 posto državnih dionica u HT-u u proračun bi se slilo 700 do 800 milijuna kuna.
Tvrtke ‘na bubnju’
Manjinske udjele u tvrtkama država će prodavati preko burze, dok će tvrtke u kojima ona ima većinski udio na bubanj, kao i dosad, ići javnim prikupljanjem ponuda, ali sada s “labavijim” uvjetima.
Za razliku od dosadašnjih privatizacija kojima je upravljao Hrvatski fond za privatizaciju (HFP), novim će se prodajama baviti Agencija za upravljanje državnom imovinom u koju će se stopiti HFP, Središnji državni ured za upravljanje državnom imovinom te Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama.
Osim privatizacije, njezin će zadatak biti i upravljanje državnim nekretninama - od stanova i zgrada, preko odmarališta i bivših vojnih objekata pa do zemljišta. Vrijednost te imovine nitko pouzdano ne zna, no nema sumnje da se mjeri u milijardama kuna.
Upravljat će i Banskim dvorima
Nova agencija upravljat će i zgradama ministarstava, a pod njezin će kišobran doći i Banski dvori u kojima je Vlada.
Stvaranje nove agencije ujedno je i početak rezanja troškova države. Vlada je, naime, u petak odlučila ukinuti 14 agencija, zavoda i ureda, koji zapošljavaju 962 ljudi, i pripojiti ih postojećim ili stvoriti nove agencija. To je tek prva faza u rezanju birokratske hobotnice. ( A. M.)