ODLUKA VLADE

NOVI ZAKON O GRADITELJSTVU Kazne za kuće bez fasade do 3000 kn mjesečno

Arhiva CROPIX

Paketom novih zakona nastoji se ubrzati izdavanje dozvola za gradnju, srezati korupcija i potaknuti ulaganja

ZAGREB - Vlasnik novoizgrađene kuće koja nema fasadu ubuduće bi mogli plaćati kaznu od 3.000 kuna mjesečno!

Jedna je to novina koju donosi paket novih zakona iz područja graditeljstva, koje je Vlada s današnje sjednice uputila na saborske klupe, a kojima se nastoji ubrzati izdavanje potrebnih dozvola za gradnju, srezati korupcija i potaknuti ulaganja. Radi se o novim zakonima o prostornom uređenju, gradnji i građevinskoj inspekciji, na kojima Ministarstvo graditeljstva radi već dulje vrijeme.

LINIĆ POTVRDIO PISANJE JUTARNJEG 'MOL nam prijeti zbog štetnog ugovora HDZ-ove vlade'

Dobra vijest u priči o fasadama je da će se nepostojanje pročelja na zgradama kažnjavati samo u slučaju novih objekata, onih koji su izgrađeni nakon 1. siječnja, kada bi novi zakoni trebali zaživjeti. Vlasnicima bi se pritom ostavilo i dovoljno dugo prijelazno razdoblje - od pet godina, u slučaju kuća, pa do 10 godina, u slučaju složenijih objekata – u kojima bi trebali zgotoviti radove na fasadama. To u praksi znači da bi se dijelovi zakona koji se tiču fasada u stvarnosti počeli primjenjivati tek koncem ovog desetljeća.

Kada je riječ o starim objektima, onima izgrađenima prije nego što novi zakoni stupe na snagu, za njih neće vrijediti novi propisi o fasadama. Ili, preciznije, u njihovu slučaju samim vlasnicima ostavilo bi se da odluče hoće li graditi pročelja ili neće. U Vladi se pritom nadaju da će se oni odlučiti za gradnju fasade jer će tako ostvariti uštede na potrošnji energije.

LINIĆ O MINUSU U PRORAČUNU 'To nije rezultat lošeg rada ove Vlade'

Pitanje fasada potaknulo je na današnjoj sjednici Vlade reakciju i samoga premijera Zorana Milanovića. Milanović, koji je podržao donošenje sva tri zakona, ocjenjujući ih važnim reformskim potezom, kazao je ministrici graditeljstva Anki Mrak Taritaš da bi zakon u dijelu o fasadama trebnalo malo doraditi, budući da u Hrvatskoj postoji izražen problem s nepostojanjem fasada na mnogim zgradama.

„Ja ne mogu shvatiti da netko sebi sagradi kuću od 300 kvadrata bez fasade i živi u njoj pet godina“, poručio je Milanović.

Odgovor mu je stigao s konferencije za novinare, koju je ministrica Mrak Taritaš održala nakon sjednice Vlade. Ona je na njoj ustvrdila da država po pitanju starih objekata ne može puno napraviti, ali da se nada kako će vlasnici sami shvatiti da im se isplati graditi fasadu i tako sniziti cijene energenata.

BAUK POTVRDIO 'Prikupljeno je dovoljno potpisa za referendum o braku'

Pitanje gradnje fasada, inače, samo je kap vode u moru promjena koje donosi novi paket zakona o graditeljstvu. Cilj tog paketa zakona je ubrzati procese izdavanja dozvola i tako olakšati život kako građanima, tako i ulagačima, koji upravo u sporosti dobivanja potrebnih dozvola vide jednu od glavnih prepreka svojim ulaganjima u Hrvatsku. Stoga bi se, po novom, lokacijska dozvola izdavala samo u nekoliko slučajeva, među kojima je iskorištavanje mineralnih sirovina, te etapna i fazna izgradnja.

Za razliku od lokacijske dozvole, obveza dobivanja građevinske dozvole i dalje ostaje, no ona bi se po novom trebala izdavati znatno brže nego dosad, i to kao e-dozvola. Kako Vlada u cijeli proces namjerava uključiti i zainteresiranu javnost, u čemu će joj kao koristan alat poslužiti Informacijski sustav prostornog uređenja (ISPU), građani će putem Interneta moći vidjeti i kako stoje stvari s građevinskim dozvolama njihovih susjeda.

VLADA ĆE SAMA MOĆI IMENOVATI RAVNATELJA HNK Rješenje za svađu Bandića i ministrice Zlatar Violić

„Da biste dobili dozvolu, više nećete morati okrenuti tri telefonska broja i imati dva poznanstva“, ustvrdila je Mrak Taritaš.

Državi bi u tome trebao pomoći i novi način sankcioniranja neposlušnih službenika. Budući da se radi o djelatnosti koja je u nadležnosti županija i gradova, Vlada je dosad mogla pisanim putem samo upozoravati župane i gradonačelnike na propuste koje su napravili njihovi službenici. Sada će te službenike, međutim, moći i samostalno kažnjavati. Novim je paketom zakona, naime, predviđeno da će država moći pokrenuti stegovni postupak protiv službenika koji odugovlači s izdavanjem građevinskih dozvola ili ih izdaje mimo propisa. S 5.000 kuna kaznit će se i pročelnika ureda ako ne pokrene postupak protiv takvog službenika. Kazne se predviđaju i za projektante.

Novi zakoni donose niz novina i u segmentu građevinske inspekcije. Dio njihovih nadležnosti preuzet će komunalni redari, među kojima, kaže Mrak Taritaš, ima i frizera i pravnika. Oni bi, po novom, mogli slikati manje zahtjevne objekte, poput garaža i nadstrešnica.

Novine se uvode i kod kažnjavanja građana za nelegalno izgrađen objekt. Vlasnik takvoga objekta imat će rok od osam dana da otkloni nepravilnost i plati kaznu, a ako to ne napravi, kreće rušenje objekta. S druge strane, novim se zakonima omogućuje brža legalizacija i upis objekata obnovljenih nakon Domovinskog rata.

„I ovaj će zakon izazvati dosta bure u javnosti. Cilj nam je jednostavnije, brže i otvorenije izdavanje dozvola, koje eliminirati 'sivu zonu'“, zaključila je Mrak Taritaš.

Izdvajamo