ZAGREB - Vlada je u četvrtak dala suglasnost i državno jamstvo HŽ Infrastrukturi za dva kredita ukupne vrijednosti 1,25 milijarda kuna, namijenjenih osuvremenjavanju i izgradnji željezničke infrastrukture te zbrinjavanju viška zaposlenih.
Keditom od milijardu kuna financirat će se obnova dionica na četiri pruge, u ukupnoj dužini nešto manjoj od 160 kilometara. Kredit se uzima kod zajednice ponuditelja - Erste&Steiermaerkische banka, Societe Generale-Splitska banka i OTP banka. Otplaćivat će se šest godina, a kamatna stopa je šestomjesečni EURIBOR plus fiksna marža od 4,60 posto godišnje.
Zamjenik ministra pomorstva, prometa i infrastrukture Zdenko Antešić objasnio je da se kredit uzima za obnovu pruga od značaja za međunarodni, regionalni i lokalni promet, koje se ne može kandidirani za financiranje iz europskih fondova.
Premijer Zoran Milanović dodao je da se HŽ Infrastruktura i dalje zadužuje, a država daje jamstva da bi se ulagalo u željezničku infrastrukturu, umjesto da to financiramo iz nameta na gorivo.
Tim nametom, kaže premijer, trenutno otplaćujemo kamate za kredite za gradnju autocesta.
"Umjesto da se toga riješimo i tako počnemo financirati željezničku infrastrukturu, državne, županijske i lokalne ceste, mi dižemo kredite. Umjesto da jedan dug anuliramo i ubuduće umjesto za kamatu taj novac preusmjerimo u infrastrukturu, mi moramo davati ovakva jamstva", kaže premijer.
To, po njegovim riječima treba, ponavljati kako bi se shvatilo da novac koji bismo mogli ulagati, bacamo plaćajući kamatu na nešto što već imamo.
- To nam ne treba. Samo neka svako pogleda svoju situaciju u kući pa će mu sve biti jasno, ako ne za pet minuta, onda za pet dana", upozorio je Milanović., a prenosi RTL .
HŽ Infrastruktura će kreditom od 250 milijuna kuna, koji se uzima kod zajednice ponuditelja Istarska kreditna banka Umag, OTP banka i PBZ, financirati zbrinjavanje viška zaposlenih u tvrtki, sukladno Programu restrukturiranja i Planu poslovanja za razdoblje od 2014. do 2018. godine. Pri tome se financira iznos koji je HŽ Infrastruktura do sada isplatila za poticajne otpremnine te iznos potreban za buduće otpremnine koje se neće moći financirati iz kredita Europske banke za obnovu i razvoj.
Taj kredit od 250 milijuna kuna je na četiri godine, uz kamatnu stopu šestomjesečni EURIBOR plus fiksna marža od 5,35 posto godišnje.
Nakon predstavljanja pomoći poplavom pogođenim područjima u Bosni i Hercegovini iz sredstava Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu, premijer Zoran Milanović komentirao je kako se upravo vratio iz BiH te iz prve ruke je vidjelo posljedice poplava.
Milanović: U
#BiH ćemo financirati bolnicu u Novoj Bili, Sveučilište u Mostaru, obnovljamo samostane iz Srednjeg vijeka.
— Vlada R. Hrvatske (@VladaRH)
December 4, 2014
"Jučer sam se vratio iz BiH i tamo na licu mjesta još jednom vidio kako to izgleda i kako mislim da bi to trebalo izgledati. Umjesto da se dodjeljuje po 20.000 kuna ne znaš kome i zašto, sada novac dajemo po strogim kriterijima. Jasnim i vidljivim, za važne projekte. Molio sam tamo da ih se ne naziva strateškim jer nema tu nikakve strategije. Naprosto, to je jedan jasan plan. Bolnica u Novoj Bili treba paviljon. Ako Hrvatska to ne financira, neće nitko. Sveučilištu u Mostaru dajemo po prvi put 10 milijuna kuna", rekao je.
"Otvorili smo studentski dom u Sarajevu na Stupu. To je stari tradicionalni kvart u kojem je živjelo dosta Hrvata. Sufinanciranjem otvoren je dom sa 150 soba pristojnog standarda. Ima tamo i hrvatskih studenata iz Hrvatske. To su takvi projekti. Svi se mogu nabrojiti na prste, ne baš dvije ruke, ali skoro. I svi su važni! Ako u jednu gimnaziju u Travniku ide 1.000 učenika, to je važno. Ili recimo škola u Žepču neće biti popravljena ako mi ne doprinesemo tome", nastavio je.
"Svaka naša kuna je nama važna, ali dugoročno to nisu veliki novci za ovu državu, a njima su od presudne važnosti. Kroz 10 godina 200 - 300 milijuna kuna", zaključio je predsjednik Vlade.
Ministar financija Boris Lalovac prezentirao je nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o proračunu.
"Kod utvrđivanja limita proračuna za sljedeću godinu, limiti će biti fiksni čime se umanjuje potreba za rebalansom. Riječ je o novom načinu financijskog planiranja", istaknuo je.
"Omogućuje se bolje predviđanje i kontrola buduće potrošnje kroz praćenje i odobravanje stvaranja višegodišnjih ugovornih obveza bez obzira financiraju li se iz izvornih prihoda državnog, odnosno proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ili vlastitih, odnosno namjenskih prihoda proračunskih korisnika koji se trenutno i ne uplaćuju u proračun. Prihvaćanje unapređenja u integriranim financijsko-upravljačkim informacijskim sustavima države, odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave kojima se postiže kvalitetnije planiranje likvidnosti tako da se sada obvezni mjesečni financijski planovi moraju izrađivati", pojasnio je Lalovac.
Također je rekao kako će ovakav zakon omogućiti prijenos vlastitih prihoda korisnika koji su uplaćeni u proračun, a nepotrošeni, iz jedne u drugu proračunsku godinu, posebice zbog značajnog broja korisnika u sustavu poreza na dodanu vrijednost i podmirivanja njihovih obveza po toj osnovi iz ovoga izvora financiranja.