INICIJATIVA SINDIKATA

Oko 160 načelnika i gradonačelnika žele da se vrtići vrate pod okrilje države: ‘Ne možemo izdržati‘

Hrvatska je po obuhvatu djece upisane u vrtiće na začelju Europe koja traži 95-postotni obuhvat

Dječji vrtić, Ilustrativna fotografija
 

 Sasa Buric/Cropix

Oko 160 gradova i općina podržalo je inicijativu po kojoj bi država snosila trošak ekonomske cijene vrtića svakom djetetu u Hrvatskoj. Osim zagrebačkoga gradonačelnika Tomislava Tomaševića, inicijativu, koja podrazumijeva ukidanje decentralizacije predškolskog odgoja i obrazovanja, dosad su podržali i gradonačelnici Splita i Rijeke Ivica Puljak i Marko Filipović, kao i gradonačelnici Pule, Karlovca, Varaždina, Vukovara, Petrinje, Dubrovnika te niza manjih gradova. Promjenu koja bi značila veliko rasterećenje lokalnih proračuna podržala je i Zajednica općina Hrvatske.

Pokretač inicijative je novo vodstvo Sindikata radnika u predškolsko odgoju i obrazovanju Hrvatske, na čijem je čelu Iskra Vostrel Prpić. Vjeruju da postojeći model financiranja vrtića nije održiv i ideja im je odrediti ekonomsku cijenu vrtića na državnoj razini ili barem pojedinačno za svaku županiju. Sindikat je zaključio da je najveći problem predškolskog odgoja njegovo financiranje: niz općina izdvaja oko trećine svojih proračuna za plaće zaposlenika u vrtićima, održavanje zgrada i subvencije roditeljima, odnosno značajno participiraju u ekonomskoj cijeni vrtića. Vraćanje vrtića pod okrilje države, omogućilo bi - tvrde u gradovima i općinama - ne samo pridržavanje propisanih pedagoških standarda, već i u ulaganje u prostor i smanjenje razlika u plaćama sve deficitarnijeg kadra, odgojitelja u vrtićima.

Iako je zakonska osnovica 'zacementirana' na 6044 kune, većina lokalnih samouprava, po podacima sindikata, to ne može pokriti. Pritom koeficijent, bitan za ukupan iznos plaće djelatnika u vrtićima, 'pluta' od općine do općine, grada do grada, pa je razlika u primanjima jednako kvalificiranih djelatnika u vrtićima i do dvije tisuću kuna. Paralelno, ovisno o lokalitetu, roditelji plaćaju različitu cijenu boravka djece u vrtiću. S obzirom i na različite financijske mogućnosti općina i gradova, obuhvat djece u vrtićima iznimno je šarolik i kreće se od jedva 30-ak posto do više od 80 posto. Pojedine općine i gradovi naprosto nemaju kapaciteta za upis sve djece čiji roditelji traže pravo osiguranja predškolskog odgoja. Hrvatska je po obuhvatu djece upisane u vrtiće na začelju Europe koja traži 95-postotni obuhvat.

Zagreb, primjerice, iz svog proračuna u ovoj godini izdvaja gotovo milijardu kuna za funkcioniranje 61 vrtića. Osim održavanja i gradnje, novac je namijenjen plaćama djelatnika i subvencioniranju ekonomske cijene vrtića, na državnoj razini procijenjene na prosječnih 2000 kuna mjesečno po djetetu. Grad Donja Stubica, osnivač dječjeg vrtića, iz godine u godinu ima isti problem: kako povećati smještajne kapacitete za sve više djece. Za financiranje vrtića Grad izdvaja 38 posto proračunskog novca i pritom sufinancira 60 posto ekonomske cijene. U Čazmi stalno nedostaje mjesta u vrtićima, a Grad nije smanjio izdvajanja za vrtić unatoč smanjenju gradskih prihoda od oko 30 posto (samo zbog covida). U Supetru su u rekonstrukciju, energetsku obnovu i opremanje vrtića uložili više od deset milijuna kuna u posljednje tri godine, no ni nova zapošljavanja nisu bila dovoljna da se sva djeca upišu u vrtić, tvrdi gradonačelnica.

Pojedine općine koje godinama nisu imale vrtić, a onda su ulagale u otvaranje, gotovo da su požalile. Općina Tuhelj niz je godina sufinancirala boravak djece u okolnim vrtićima je nije imala novca za gradnju svojega. Od travnja napokon imaju svoj vrtić, osiguran dugoročnim kreditnim zaduženjem. Troškovi Općine sada mjesečno premašuju ekonomsku cijenu boravka za 30 posto, pa je nakon dva mjeseca rada općina procijenila da za novog proračunskog korisnika mora osigurati dodatnih 650 tisuća kuna, što je 60 posto više od dosadašnjeg sufinanciranja boravka djece u vrtiću. Ukupan trošak 'pojede' više od 20 posto rashoda proračuna. Riječ je o vrtiću s 40-ak djece.

Još jedan primjer: U vrtić u Bibinju nije upisano 65 djece, što je za to područje ogroman broj, no tvrde da nemaju novca za zapošljavanje novih djelatnika i subvenciju cijene vrtića roditeljima. Kada bi isplate plaća za djelatnike zaposlene u vrtiću preuzelo Ministarstvo, Općina bi mogla vlastitim novcem urediti prostorije za smještaj dodatne djece.

Takve primjere navode načelnici i gradonačelnici u svojim pismima podrške inicijativi koje od srpnja ove godine šalju Sindikatu. Njihova pisma podrške Sindikat je objavio na svojem webu, na više od 300 stranica teksta.

- Osnivači vrtića ne mogu izdržati financiranje, a negdje nemaju ni senzibiliteta. Osim razlika u plaćama djelatnika, poseban je problem što i u gradovima gdje postoje katedre predškolskog odgoja, vrtići ne nalaze dovoljno djelatnika. Smanjilo se zanimanje ljudi za taj posao jer znaju u kojim će uvjetima i za koju plaću raditi. Zato nam se događa da u vrtićima imamo povećan priljev nestručnog kadra bez potrebnog obrazovanja koji u odgojno-obrazovnim skupinama rade samostalno s djecom, iako je to protivno odredbama Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju - kaže predsjednica sindikata Iskra Vostrel Prpić.

Po Zakonu, ako se na natječaj ne javi kandidat s traženom stručnom spremom, prima se nestručna zamjena na pet mjeseci, što se prolongira dok se ne javi kvalificirani radnik. - Nekad smo sretni kad nestručna osoba brzo nauči, no nikako ne možemo govoriti da je to dobro rješenje. To su flaster-metode koje odlijepi prva voda - objašnjava predsjednica Sindikata.

Zakonskim izmjenama Ministarstvu obrazovanja je u cilju legalizirati zapošljavanje učiteljica razredne nastave u vrtićima, na programima predškolskog odgoja. Kako su naveli u promemoriji nacrta novoga zakona, u sljedećih osam godina u sustav bi trebalo uključiti još oko 7000 zaposlenika vrtića, a prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, početkom ove godine bilo je 313 nezaposlenih odgojitelja. Na burzi rada trenutačno 147 vrtića traži odgojitelje, čija je profesija među šest najtraženijih u državi. S inicijativom Sindikata upoznat je ured predsjednika države, predsjednik Vlade, Sabor i Ministarstvo, iz kojega je Sindikat dosad dobivao signal da bi preuzimanje dijela troškova predškolskog odgoja bio prevelik zalogaj za državni budžet.

Dio sredstava osigurava se u državnom proračunu

U skladu s odredbama Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju, osnivač dječjeg vrtića dužan je osigurati novac za osnivanje i rad dječjeg vrtića, napominju u Ministarstvu znanosti i obrazovanja. Dio sredstava za programe javnih potreba u području predškolskog odgoja osigurava se u državnom proračunu i to za: djecu s teškoćama u razvoju i darovitu djecu, djecu predškolske dobi hrvatskih građana u inozemstvu, djecu predškolske dobi pripadnika etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina te za program predškole. Za potrebe u djelatnosti predškolskog odgoja i obrazovanja Ministarstvo je u ovoj godini izdvojilo 23,839.850 kuna te 5,941.200 kuna za program predškole. Inicijativu sindikata nisu komentirali.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
26. rujan 2022 16:49