Gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević gostovao je u Dnevniku televizije N1.
Proračun Grada Zagreba za 2022. u iznosu od 15,12 milijardi kuna koji je predložio gradonačelnik prihvaćen je u četvrtak na sjednici Gradske skupštine s 28 glasova za i 14 protiv, a oporba je ustvrdila da je on nerealan, nerazvojni te nedovoljno transparentan.
“Do pola četiri je trajala sjednica, to nije toliko neuobičajeno, ali ono što je, jest da gradonačelnik bude otpočetka do kraja, to sam uveo i tog se držim”, rekao je na početku i dodao:
“Usvojili smo proračun od 15 milijardi kuna, 5 milijardi kuna otpada na gradske ustanove, tako da je proračun u užem smislu nešto veći od 10 milijardi kuna. On je veći za oko 700 milijuna kuna ove godine, no 700 milijuna kuna više imamo dugova ove godine, isto tako imamo povećanje izdvajanja za obnovu. Kada tako gledamo proračun, napravili smo smanjenje redovnih troškova za oko 7 posto”.
Nastavio je o proračunu: “400 milijuna kuna ide više za plaće u ustanovama, ali koje financira država, 700 milijuna kuna je povećanje proračuna Grada Zagreba u užem smislu, a 700 milijuna kuna je više vraćanja dugova, tu je i 240 milijuna kuna više za javnu obnovu nakon potresa i 160 milijuna kuna više za privatnu obnovu. Da bismo sve to mogli morali smo redovne rashode smanjiti za oko 7 posto i to smo uspjeli”, objasnio je.
Kaže i da njegov proračun nije isti kao Bandićev.
“Da je copy paste Bandićevog prihvatili bismo amandmane HDZ-a i BM 356 koji su nerealni. Naš proračun je realan i ti ekstra prihodi će biti iz tri izvora. Jedan je Fond solidarnosti, zatim 400 milijuna kuna više od poreznih prihoda jer će biti veći BDP sljedeće godine u Zagrebu za taj iznos, treći izbor su ekstra prihodi iz prodaje imovine, prije svega udjela u APIS-u, te neka srednja zemljišta i poslovni postori koji su u vlasništvu Grada Zagreba, a koji se trenutno iznajmljuju za mali novac. Najveća razlika između našeg i Bandićevog proračuna je što on to nije planirao stvarno napraviti, samo je fiktivno pokrpana proračunska rupa.
Paromlin je nešto što nikako ne bi trebalo prodavati nego tamo realizirati neki javni objekt poput gradske knjižnice, Gredelj treba vidjeti kroz arhitektonski natječaj i ići u etapama i fazama, a Zagrepčanka je treća vrsta zemljišta koja bi se možda i mogla prodati, međutim i za to je potrebno vrijeme, mi da cijelu sljedeću godinu provedemo na prostornoplanskoj dokumentaciji i studijama mogli bi je prodati tek 2023. godine”.
Upitan je i zašto još nema nijedne zamjenske kuće.
“Jer nema odluka. Nema odluka i nas to frustrira jer je Grad Zagreb imao u proračunu 80 milijuna kuna za obnovu privatnih zgrada i nećemo potrošiti niti jedan, ni milijun kuna nećemo od toga potrošiti za obnovu ove godine. Znate vrlo dobro da odluke o obnovi donosi Ministarstvo, odobrava ih Fond, mi kao grad moramo sufinancirati obnovu privatnih zgrada s 25 posto što smo osigurali, napravili smo sve što smo mogli da pomognemo insitucijama, ali na kraju odluku donosi ministarstvo”.
Postavlja se pitanje je li se moglo povući više novac iz fondova...
“Mi kada smo došli na vlast imali smo samo 11 milijuna kuna prijavljenih projekata kada recimo govorimo o obnovi škola, od toga smo došli na 700 milijuna kuna u nekoliko mjesci. To ne znači da obnova ne traje, radovi na školama cijelo vrijeme traju, prvo se išlo u obnovu, a onda su se radili projekti. Nažalost, zbog toga imamo problema s likvidnošću, ali smo na sreću krenuli na vrijeme s obnovom i nasreću ćemo uspjeti prije isteka roka za iskorištavanje sredstava iz Fonda solidarnosti. Novac neće propasti, ali onaj koji je bio alociran za obnovu škola, sigurno nešto manje od pola tog novca nažalost mi ne možemo potrošiti ni za 10 godina jer nema te štete, a mi ga možemo iskoristiti isključivo za konstrukcijsku obnovu, a mi smo krenuli u cjelovitu”.
Najveću uštedu u gradu našli su u ukidanju mjere roditelj odgojitelj.
“Smatram da nismo ništa suprotno napravili onome što smo govorili u kampanji, doista se smanjuje naknada, no omogućuje se onima koji imaju status da mogu djecu upisivati u vrtiće i zapošljavati se. To je revizija mjere. Što se tiče prijave novih korisnika, to smo jasno govorili da ćemo odmah zaustaviti.
To je revizija mjere, jer kažem, neka prava koja dosad nisu imali sada će imati. Mislim da je čak i protuustavno da se zabranjuje rad i da djeca idu u vrtić. To nisu stečena prava jer se ne temelje ni na kakvom zakonu, temelje se na jednoj odluci Gradske skupštine. To je novčana pomoć, ali u zadnjih pet godina, koliko je ta mjera na snazi, na mjeru je otišlo 1,8 mlrd kuna, a 115 milijuna je otišlo na izgradnju vrtića. Mi smo kao Grad Zagreb dužni svakom djetetu osigurati kvalitetan predškolski odgoj u dječjim vrtićima u njihovom kvartu.
Ne samo da je za prenamjenu tih prostora, odnosno za privremeni najam i zapošljavanje novih odgojitelja bilo prijavljeno 15 milijuna kuna, sada imamo preko 75 milijuna kuna u proračunu samo za vrtiće. Namjera je da se sva djeca upišu u vrtić. Planiramo gradnju 8 vrtića do 2023. godine. Jednostavno je situacija takva da smo morali prekinuti taj začarani krug jer sada je jedan od glavnih argumenata da nema mjesta u vrtiićima, a nema jer se nisu gradili vrtići.
Neće nam se to obiti o glavu”, kaže.
Govorio je i o kadrovskoj situaciji na čelu Zagreba:
“Funkcionira onako kakav je zakonski okvir, koji sam više puta kritizirao, jer mislim da to nije normalno. Do kraja godine ćemo izabrati nekoliko pročelnika i to će biti prvi koje ćemo odabrati na javnom natječaju. Od 1.1. Grad Zagreb više neće imati 27 ministarstava nego 16 i nakon toga ćemo za još 10 ureda moći raspisati natječaje za pročelnike i cijela ta procedura trajat će do proljeća sljedeće godine, što znači da će proći godinu dana otkako smo doši na vlast dok smo mogli izabrati pročelnike, što je neprihvatljivo'', zaključio je Tomašević za N1.