Saborski odbor za pravosuđe kojim predsjedava nezavisni zastupnik Josip Kregar danas je raspravljao o nedavnom, pretposljednjem izvješću Europske komisije o monitoringu. U njemu EK traži od Hrvatske hitnu provedbu deset mjera od kojih se dvije odnose na pravosuđe. Hrvatskoj iz EU nalažu hitno povećanje učinkovitosti sudova i smanjenje broja sudskih predmeta te uspostavu zakonskog okvira za ostvarenje sustava ovrhe.
Ministar pravosuđa Orsat Miljenić izvijestio je članove Odbora o potezima i mjerama koje do kraja ove i početkom iduće godine namjerava poduzeti njegovo Ministarstvo kako bi se rad sudova učinio efikasnijim, a predsjednik Vrhovnog suda Branko Hrvatin članove Odbora izvijestio je o kretanju broja neriješenih sudskih predmeta s naglaskom na sporove starije od tri godine.
Nejednako opterećeni
Govoreći o problemu zaostataka na sudovima, ministar Miljenić je kao jedan od bitnih problema naveo nejednako opterećenje sudova. U pojedinim dijelovima Hrvatske, tvrdi, na jednog suca godišnje dođe manje od 100 predmeta, dok na drugima, poput građanskog općinskog suda u Zagrebu, na jednog suca dođe 500 predmeta. Kako bi opterećenje sudova neriješenim predmetima bilo ravnomjernije, poduzimaju se dvije vrste mjera. S jedne strane, objasnio je ministar, predmeti se s najopterećenijih prebacuju na manje opterećene sudove, pa je u prvih devet mjeseci ove godine na taj način prebačeno oko 12.000 predmeta. Također, premještaju se suci s manje opterećenih sudova na one pretrpane predmetima.
U ovoj godini, istaknuo je Miljenić, trajno je premješteno 47 sudaca, što je nekoliko puta više u odnosu na 2011. kad je trajno premješteno svega 11 sudaca. Suce se na premještaj potiče dodatkom na plaću te plaćanjem troškova stanovanja. Međutim, usprkos poduzetim mjerama, istaknuo je Miljenić, broj sudskih predmeta u odnosu na prošlu godinu i dalje raste i to na prekršajnim, općinskim građanskim, županijskim i trgovačkim sudovima.
Taj rast Miljenić objašnjava povećanim priljevom stečajnih postupaka uzrokovanih recesijom te hipertrofijom prekršajnih propisa, zbog čega su zatrpani prekršajni sudovi.
Novi zakoni
Ministar je najavio zakonske izmjene koje bi trebale skratiti sudske procese i smanjiti njihov broj. Izmjene Zakona o parničnom postupku pojednostavnit će, rekao je, parnične sporove male vrijednosti te utjecati na smanjenje dvostrukih ukidanja presuda zbog kojih dolazi do predugog trajanja postupaka. Miljenić je najavio i učinkovitiju dostavu sudskih poziva uvođenjem elektronske dostave.
Najavio je i promjene Zakona o prekršajima koje će uvesti jake filtre kako bi sporovi manje vrijednosti, takozvani bagatelni sporovi, stali izvan sudske nadležnosti dok bi se prekršajni sudovi bavili samo ozbiljnijim i vrednijim sporovima. Novi Zakon o sudovima promijenit će sustav po kojem je viši sud odlučivao o tome je li niži sud povrijedio pravo na suđenje u razumnom roku.
Prema novom zakonu, građanin koji smatra da mu je povrijeđeno pravo na suđenje u razumnom roku obratit će se predsjedniku suda na kojem se postupak vodi, a predsjednik će poduzeti potrebne mjere da se dugotrajni postupak privede kraju - razgovorom sa sucem koji vodi spor ili preraspodjelom toga predmeta drugom sucu.
O tome će morati izvijestiti viši sud i Ministarstvo pravosuđa.
Prepolovljen broj predmeta na sudovima
- ukupan broj predmeta na hrvatskim sudovima u proteklih sedam godina prepolovio se sa 1,600.000 na kraju 2005. na današnjih 800.000
- zaostacima se smatraju samo predmeti stariji od tri godine, a takvih je na kaznenim općinskim sudovima na kraju 2005. bilo 15.149, a na kraju ove godine bit će ih oko 1900
- civilnih predmeta na općinskim sudovima na početku 2006. bilo je oko 179.000, a a na kraju ove godine bit će ih, procjenjuje predsjednik Vrhovnog suda Branko Hrvatin, oko 75.000.