PODACI MINISTARSTVA UPRAVE

OTKRIVAMO: NOVE PLAĆE NA TERET DRŽAVNOG PRORAČUNA Županije, općine i gradovi u samo godinu dana zaposlili 127 novih pročelnika i rukovoditelja

Zagreb, 150514.
Ilustracija hrvatske novcanice i kovanice.
Foto: Davor Pongracic / CROPIX
Davor Pongracic / CROPIX

 

Broj zaposlenika u jedinicama lokalne i regionalne samouprave u prošloj godini veći je za 314 ljudi, pokazuju podaci koje smo dobili u Ministarstvu uprave, pa je tako ukupan broj službenika i namještenika u svim županijama, gradovima i općinama potkraj prošle godine iznosio 14.058.

Broj rukovodećih službenika, a to su oni koji imaju i veće plaće i većinom se radi o pročelnicima upravnih odjela i rukovoditeljima, veći je za čak 127, pa ih tako ukupno ima 1695, dok je brojka običnih službenika veća za 206 i ima ih 10.764. S druge strane, broj namještenika, a to su tehničke službe koje primaju niže plaće, manji je za 19 i ima ih ukupno 1599.

Rashodi veći od prihoda

Prihodi svih jedinica lokalne i regionalne samouprave iznosili su 4,9 milijardi kuna i treba napomenuti da su županijama, gradovima i općinama prihodi rasli zbog izmjena poreznih zakona, u kojima se država odrekla u njihovu korist cijelog iznosa od poreza na dohodak, odnosno oko 2,1 milijardu kuna, no unatoč tome, kako je Jutarnji list već upozoravao, novac su u velikoj mjeri iskoristili za dodatno zapošljavanje i rast sume plaća.

Gradovi i općine imali su rashode veće za 1,4 milijarde kuna, od toga na plaće su potrošili 240 milijuna kuna više nego godinu prije. Gradovima su ukupni rashodi veći za čak milijardu kuna, a općinama za 400 milijuna kuna, dok su prihodi gradova veći za 2,2 milijarde kuna, a općina čak 900 milijuna kuna. Istodobno, gradovi su za plaće zaposlenih potrošili 128,6 milijuna kuna više, a općine čak 110 milijuna kuna više nego 2017. Godinu su, kako je vidljivo iz izvješća o izvršenju proračuna koje je ministar financija Zdravko Marić predstavio na nedavnoj sjednici Vlade, završili s čak 420 milijuna kuna manjka.

Tajna veza

Kad se analizira broj zaposlenih u županijama, on je na kraju 2018. iznosio 2206, odnosno narastao je za 22 službenika i namještenika.

Gradovi su u 2018. zapošljavali 8985 službenika i namještenika, a godinu ranije 8744, što znači da se broj birokrata povećao za 241. Samo Grad Zagreb, koji zapošljava 3022 čovjeka, povećao je broj službenika i namještenika za 86.

Općine su u 2018. zapošljavale 2867 ljudi, odnosno 51 službenika i namještenika više nego godinu prije.

Kad je riječ o županijama, zanimljivo je primijetiti kako je broj zaposlenih većinom rastao u onim županijama koje su nerazvijenije od ostatka Hrvatske, a najveći rast zaposlenih, od čak 24, zabilježila je Osječko-baranjska županija, na čijem je čelu HDZ-ovac Ivan Anušić.

- Dio ljudi zaposlen je na fondovima EU i oni se vode kao naši djelatnici, ali im se plaće isplaćuju kroz projekte. Jedan dio zaposlili smo jer su neki otišli u mirovinu - objašnjava Anušić.

Vukovarsko-srijemska županija, na čelu koje je HDZ-ov Božo Galić, ima 14 zaposlenih više, Karlovačka, na čijem je čelu HDZ-ov Damir Jelić, ima 12 zaposlenih više, HNS-ov međimurski župan Matija Posavec zaposlio je dodatnih 11 ljudi, dok je u Sisačkoj-moslavačkoj županiji, jednoj od najnerazvijenijih regija na čijem je čelu HDZ-ov Ivo Žinić, sedam ljudi više, a u Požeško-slavonskoj, gdje vlada bivši HDZ-ovac Alojz Tomašević, šest je ljudi više zaposleno. Svijetli je primjer Zadarska županija, u kojoj vlada HDZ-ovac Božidar Longin, jer ima čak 20 ljudi manje zaposlenih. A i župan varaždinski Radimir Čačić, predsjednik Reformista, može se pohvaliti sa 10 ljudi manje. Broj zaposlenih smanjili su i SDP-ovi župani Zlatko Komadina u Primorsko-goranskoj županiji (osam ljudi manje), te Željko Kolar u Krapinsko-zagorskoj županiji (sedam ljudi manje), kao i bivši HSS-ov župan zagrebački, Stjepan Kožić, koji zapošljava troje ljudi manje.

Sve zbog EU

Među većim gradovima ističe se Zagreb, na čijem je čelu više od desetljeća Milan Bandić. Prošlu su godinu završili sa 86 više zaposlenih. Tu je i Zadar, gdje vlada HDZ-ov gradonačelnik Branko Dukić, a koji je broj zaposlenih povećao za čak 29, tako da sada ukupno zapošljavaju 201 službenika i namještenika.

I HDZ-ov gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković zaposlio je 24 osobe više, pa tako sada gradska uprava zapošljava ukupno 256 službenika i namještenika.

O racionalizaciji se, očito, ne razmišlja ni u Splitu, gdje je na vlasti HDZ-ov Andro Krstulović Opara - on ima 23 zaposlenih više i ukupno 463 službenika i namještenika.

“To je rezultat ugovorenih projekata EU, odnosno zapošljavanja djelatnika u ured i službu EU čije se plaće u potpunosti sufinanciraju od strane fondova EU. Tijekom 2018. sklopljen je novi kolektivni ugovor za službenike i namještenike gradske uprave čija su kolektivna prava prijašnjih razdoblja bila vezana uz rast poreznih prihoda, odnosno rastom poreznih prihoda Grad je bio obvezan isplatiti prigodne nagrade”, objašnjavaju u Splitu.

Godišnje izvješće

314 zaposlenika bilo je više u svim JLS-ima na kraju 2018. u odnosu na godinu prije

127 je više rukovodećih službenika, koji imaju veće plaće od običnih službenika

1,4 milijarde kuna veći su rashodi svih županija, gradova i općina

240 milijuna kuna više potrošili su na plaće

420 milijuna kuna iznosi manjak lokalnih proračuna

22 ljudi više je zaposleno u županijama

241 službenik i namještenik je više u gradovima

51 zaposlenika više je u općinama

24 čovjeka više zapošljava Osječko-baranjska županija i po tome je rekorder

86 ljudi više zapošljava Grad Zagreb

 


Besplatno se prijavite na portala Jutarnji.hr

Izdvajamo