OVO JE RJEŠENJE ZA ŠVICARCE: Porezni obveznici daruju dužnicima u francima 2,9 milijardi kuna!

Vlada će bankama, Udruzi Franak i Hrvatskoj narodnoj banci predložiti model rješenja problema dužnika stambenih kredita u francima kojim će im se omogućiti konverzija u eurske kredite i otpis od oko 22 posto glavnice u kunama, neslužbeno smo doznali, a porezne obveznike bi taj model koštao oko 2,9 milijardi kuna.

Naime, analiza Ministarstva financija je pokazala kako je glavnica kredita u francima za 20 do 35 posto veća u odnosu na “istovjetne” kredite u eurima. To ovisi o tome da li je kredit uzet prije 10 ili 11 godina ili prije osam godina. Namjera je Vlade da ukupni trošak kredita u francima bude ravan “istom” kreditu koji je korisnik mogao dobiti u isto vrijeme u istoj banci.

Radni prijedlog

Stoga bi se novim radnim prijedlogom Vlade i Ministarstva financija svim korisnicima kredita u francima glavnica smanjila za 22 posto, s tim da bi država na sebe preuzela 13 postotnih poena od 22 posto, dok bi banke preuzele devet postotnih poena. Pri tome bi država svoj dio troška preuzela na način da bi u deset godina bankama otpisivala porez na dobit. To znači da bi uz ukupnu masu stambenih kredita u švicarskim francima za građane u iznosu od oko 23 milijarde kuna državni otpis 13 posto od te mase iznosio oko 2,9 milijardi kuna. Banke bi, pak, na ime svojih devet posto preuzele trošak od oko dvije milijarde kuna.

Nadalje, banke bi za korisnike kredita kojima je glavnica porasla preko 22 posto omogućile malo manje kamate na eurske kredite nego što je to slučaj kod ostalih eurokredita, a u cilju da se i tim dužnicima osigura da im ukupni trošak kredita bude isti kao korisnicima kredita u eurima. U okviru ove mjere smanjivanja kamata za određenu kategoriju dužnika Vlada predlaže da HNB ublaži određene regulacijske troškove za banke. Kako smo neslužbeno doznali, u HBN-u će razmotriti Vladin prijedlog, kao i eventualno smanjivanje regulacijskih troškova, ali samo uz uvjet da banke tu otpuštenu likvidnost plasiraju u kredite, a ne u isplatu dobiti.

Iz bankarskih krugova također stižu pozitivne načelne reakcije na ovakav prijedlog Vlade. U Vladi su nam kazali kako bi se dogovor oko ovog prijedloga mogao postići u sljedećih desetak dana, tako da bi se na idućem sastanku radne grupe za rješavanje problema dužnika u francima mogao postići konačni dogovor.

Rok od 15 dana

Kako nam je rečeno, projekt bi se realizirao putem Zakona o stambenom kreditiranju koji bi na snagu stupio 1. lipnja, a korisnici kredita u francima bi imali rok od 15 dana da se odluče da li prihvaćaju ili ne ovaj model. Ako prihvate model, morali bi potpisati da odustaju o svih tužbi prema bankama i državi u kontekstu kredita u francima, a za one koji ne pristanu i dalje ostaje mogućnost da sudskim putem potražuju svoju pravicu. Za korisnike kredita koji ni uz ove mjere otpisa glavnice ne bi mogli vraćati dug, u Vladi razmišljaju o dva modela rješavanja njihovog problema. Prema prvom modelu, Vlada bi putem tvrtke Državne nekretnine otkupila od banaka oko tri do četiri tisuće stanova koje korisnici kredita u francima, eurima i kunama ne mogu plaćati i prijeti im ovrha ili su već pod ovrhom.

Model za najugroženije

Stanari bi prve dvije godine plaćali simboličnu stanarinu, potom bi deset godina plaćali stanarinu od 30 kuna po kvadratu, kao u sustavu Poticane stanogradnje, a nakon toga bi stanari mogli otkupiti stan. U opticaju je i drugi model prema kojem bi banke putem svojih leasing društava preuzele stanove od korisnika koji bi nastavili plaćati najamninu, ali ne bi otplaćivali kredit. U svakom slučaju, Vladin prijedlog je darežljiv prema dužnicima, kao i prema bankama, jer se do sada spominjala mogućnost da banke preuzmu veći trošak konverzije i otpisa glavnice.