Već godinama se u Hrvatskoj raspravlja o uvođenju obveznog vojnog roka, a kulminiralo je nedavno kada je Ministarstvo obrane objavilo prijedlog izmjena Zakona o obrani koji regulira to pitanje i uvodi, kako se to službeno zove, temeljno vojno osposobljavanje. Najviše je prijepora, očekivano, izazvao prijedlog o modelima civilnog služenja, odnosno prigovoru savjesti.
No, usred cijele te buke prilično je zanemareno ostalo jedno važno pitanje - zašto je zakonodavac odredio da je temeljno vojno osposobljavanje za žene dragovoljno, a ne obveza i je li to diskriminacija i kršenje ustavnih prava na temelju spola. U saborskoj raspravi o Vladinim prijedlozima izmjena zakona to je pitanje praktički zanemareno, pa se o tome najživlja polemika odvijala na društvenim mrežama i tijekom procesa javne rasprave o izmjenama zakona.
U ovom trenutku samo tri europske države imaju obvezni vojni rok za žene: Norveška, Švedska i Danska. Potonja zemlja je tu obvezu uvela nedavno, a danski ministar obrane u povodu toga je ustvrdio da to "mora pridonijeti rješavanju obrambenih izazova, nacionalnoj mobilizaciji i popunjavanju naših oružanih snaga". Norveška je prva europska država i članica NATO-a koja je tu obvezu za žene uvela još 2013. godine. Norveški Ured za ravnopravnost spolova tada je objavio da je obvezni vojni rok samo za muškarce diskriminatoran prema muškarcima. "Svi trebaju imati ista prava i obveze", bio je stav članova norveškog parlamenta.
Objavljeni svi detalji uvođenja vojnog roka, evo kolika kazna čeka one koji se ne odazovu
Stav hrvatskog Ministarstva obrane po tom je pitanju jasan - žene obvezni vojni rok mogu služiti samo dragovoljno. Na izravno pitanje zbog čega nije predloženo obvezno služenje za žene, dobili smo kratak odgovor: "Uvođenje obveznog vojnog služenja i za žene zahtijeva širi društveni i politički konsenzus. Naime, i europska praksa pokazuje da u većini europskih zemalja vojni rok nije obvezan za žene, nego ga one mogu služiti dragovoljno". U prijevodu, u MORH-u i Vladi smatraju da naše društvo još nije dovoljno sazrelo za takav iskorak, ali se ženama na mala vrata omogućava da se temeljno vojno osposobljavaju kao i dosad. Naime, od 2008. godine u sustavu dragovoljnog vojnog osposobljavanja među dragovoljnim ročnicima bilo je otprilike 12 do 15 posto žena po generaciji. Ovaj odgovor sugerira i da bi se takav stav s vremenom mogao promijeniti ako dođe do spomenutog konsenzusa.
Takav stav MORH-a tijekom javne rasprave mnoge je razljutio. Najviše je pozornosti izazvao stav pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Višnje Ljubičić koja je objavila da je prijedlog protivan Ustavu jer diskriminira žene zato što ne moraju ići na obvezno služenje vojnog roka i time ostaju bez prava i privilegija, na primjer prednosti prilikom zapošljavanja u državnoj službi. "Posljedično će to dovesti u nepovoljan položaj upravo žene jer za njih nije propisano obvezno temeljno vojno osposobljavanje pa će zasigurno nerazmjerno manji broj žena i ostvarivati propisane zakonske beneficije jer će ih se značajno manji broj uključivati u usporedivoj situaciji s muškarcima za koje je temeljno vojno osposobljavanje obvezno. Dugoročno gledano, na ovaj način smanjit ćemo mogućnost zapošljavanja žena u tijelima državne uprave i drugim državnim tijelima te upravnim tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno žene dovesti u nepovoljan položaj temeljem njihova spola", istaknula je Ljubičić.
Stoga je zakonodavcu predložila radikalno rješenje - potpuno ukidanje navedene beneficije ili uvođenje jednake dvomjesečne vojne obveze za sve, bez obzira na spol. MORH je njezin prijedlog odbio uz obrazloženje da Zakon o suzbijanju diskriminacije propisuje da se diskriminacijom ne smatra stavljanje u nepovoljniji položaj u slučajevima kada je takvo postupanje određeno zakonom radi očuvanja javne sigurnosti.
I Centar za ekonomsko obrazovanje, Zagrebačko psihološko društvo i veći broj građana istaknuli su kako se ovim predloženim rješenjem ženama krše ustavna prava, a neki muškarci tvrde da su njima ugrožena ustavna prava jer, za razliku od žena, moraju na služenje vojnog roka. Tako se može pročitati mišljenje jednog građanina da "način na koji je članak trenutačno formuliran diskriminira muškarce jer im nameće obvezu koja za žene ostaje dobrovoljna. Takva razlika nije opravdana nijednim načelom jednakosti pred zakonom i proturječi Ustavu, osobito članku 14. koji jamči jednakost svih građana bez obzira na spol ili druge osobine, te članku 47. koji izričito navodi da je vojna obveza dužnost svih za to sposobnih državljana".
Za Zagrebačko psihološko društvo prijedlog izmjena zakona "predstavlja spolnu diskriminaciju jer podrazumijeva obvezu vojnog roka samo za muškarce i dobrovoljni vojni rok za žene. Za sve osobe, neovisno o spolu, vojni rok treba biti dobrovoljan". Jedan od prigovora navodi kako "u čl. 47. st. 1 Ustava RH piše: ‘Vojna obveza i obrana Republike Hrvatske dužnost je SVIH za to sposobnih državljana‘. Kako po svim zakonima RH žene također spadaju u SVE državljane, a nije im ovim nacrtom prijedloga zakona definirana novačka odnosno vojna OBVEZA i vojno osposobljavanje, ovaj nacrt prijedloga zakona je PROTUUSTAVAN. Ili obvežite i žene na novačku odnosno vojnu obvezu i vojno osposobljavanje ili ukinite ovaj nacrt prijedloga zakona. Ovaj nacrt prijedloga je PROTUUSTAVAN i zbog čl. 14. st. 2 u kojem piše: ‘Svi su pred zakonom jednaki‘, s obzirom na to da prema vašem nacrtu prijedloga muškarci i žene nisu u istom položaju".
Na sve te primjedbe iz MORH-a su odgovorili kako su prijedlozi zakona u skladu s Ustavom te su primjedbe odbijene.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....