Uvjete za punu starosnu mirovinu do kraja ove godine će, prema podacima koje smo dobili iz Vlade, ostvariti 1620 državnih i javnih službenika. Svi su oni mogli ostati raditi do 31. prosinca bez obzira kada su tijekom godine ispunili uvjete od 65 godina starosti i 15 godina staža. Ubuduće to više neće biti tako - od 2015. državni službenici i namještenici u penziju će morati čim ispune uvjete za punu starosnu mirovinu.
Vlada je naime, pripremila izmjene Zakona o državnim službenicima i namještenicima koje će, prema neslužbenim informacijama, najvjerojatije donijeti na sjednici ovaj tjedan. Postoji mogućnost da Vlada o tome donese Uredbu sa zakonskom snagom, što znači da izmjene Zakona neće trebati čekati potvrdu Sabora u siječnju.
Prema prijedlogu koji je iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava poslan očitovanje svim ministarstvima, izmjenama se predlaže promjena odredbi koje propisuju kada prestaje državna služba po sili zakona. Sada je propisano da je to “kada navrše 65 godina života i najmanje 15 godina mirovinskog staža - posljednjeg dana godine u kojoj su ostvareni ti uvjeti”.
A to znači da je primjerice, službenik koji je u veljači ispunio te uvjete mogao ostati raditi u državnoj službi još deset mjeseci, odnosno do kraja godine. Većina ih se odlučila na to iz financijskih razloga jer plaća je veća od mirovine.
Prema novome, to više neće biti moguće jer se izmjenama Zakona predlaže da službenicima, ali i namještenicima državna služba prestaje “s danom ispunjenja zahtjeva za punu starosnu mirovinu”.
Ovakve izmjene Vlada je najavila u Smjernicama ekonomske i fiskalne politike od 2015. - 2017. i sada se kod prijedoga ovih izmjena poziva upravo na njih. Smjernicama se planira, među ostalim, smanjenje rashoda za zaposlene “koji svojim udjelom u ukupnim rashodima čine drugu po veličini skupinu rashoda”.
- A to pretpostavlja daljnji nastavak primjene racionalizacije i štednje na svim proračunskim stavkama, a posebno na naknadama troškova zaposlenima, rashodima za usluge, pogotovo intelektualnim uslugama, kao i ostalim rashodima poslovanja. Zato se predlaže da se izmijeni navedena odredba Zakona te da se uskladi s propisima kojima je uređeno područje mirovinskog osiguranja, s ciljem smanjenja materijalnih rashoda u državnoj službi - stoji također u obrazloženju.
Međutim ova, uvjetno rečeno ranija umirovljenja, samo su u kap u moru jer Kukuriku Vlada podsjetimo, posljednje dvije godine stalno ponavlja kako oko 15 tisuća ljudi i državnoj i javnoj službi ima uvjete za mirovinu, ali u nju ne žele i nitko ih ne može natjerati. Ovi službenici koji su ostajali raditi do kraja godine i za koje se sada želi propisati da moraju onog dana kad napune 65. godina i 15 godina staža, u toj brojci čine tek manji dio. Gotovo trećinu u skupini javnih službenika koji imaju pravo na punu mirovinu su vojska i policija jer oni imaju beneficirani staž pa puno prije 65. imaju uvjete za odlazak u punu starosnu mirovinu, a to je 40 godina staža. No, Zakon im omogućuje da plaću zamijene penzijom tek kad napune 65. godina. Isto tako treba ubrojiti i oko 10 tisuća žena, službenica u državnoj upravi jer one prije stječu uvjete za mirovinu: ove godine sa 61. godinom.
No, i one su odlučile ostati raditi do 65. jer prema zakonu to mogu. U zdravstvu svi mogu u penziju nakon 65, ali mogu i ostati raditi ako žele i ako se tako dogovore s ravnateljem bolnice i dobiju odobrenje ministra. Za učitelje i nastavnike primjenjuje se Zakon o odgoju i obrazovanju koji je također postavio granicu da se u mirovinu mora sa 65, ali i tu postoje iznimke - učitelj ima pravo završiti školsku godinu, a ravnatelj svoj mandat koji mu traje četiri godine. Profesori na fakultetima također mogu ostati raditi i nakon 65. ako “udovolje visokim kriterijima”, a takvih je čak 80 posto profesora.
Stoga će ovim izmjenama Vlada rješiti tek manji dio problema sa zaposlenicima koji ne žele u penziju iako imaju uvjete. Na rigoroznije mjere se nisu odlučili tri godine iako su stalno govorili o reformi javne uprave i njeiznu smanjenju, pa teško da će to učiniti u izbornoj godini.
Koliko će točno uštedjeti s odlascima u mirovinu na dan stjecanja uvjeta nismo doznali, no Vlada u idućoj godini na ukupnim rashodima za zaposlene namjerava uštedjeti oko 640 milijuna kuna. Dio od toga ostvarit će upravo na ranijim umirovljenjima. Ostvarenju planiranih ušteda trebala bi pridonijeti i odluka o dva za jedan - na dvojicu koja odlaze u mirovinu moći će se zaposliti jedan novi službenik ili namještenik. Isto tako nastavlja se sa ujednačavanjima plaća zaposlenih u agencijama, zavodima i drugim institucijama s plaćama službenika po ministarstvima. Ako sve to ne donese planirane uštede, onda će Ministarstvo financija u lipnju predložiti smanjenje osnovice za sve zaposlene. U Sindikatu stoga ne žele previše dizati buru oko izmjena Zakona o službenicima jer, kako su nam rekli, sve je bolje od smanjenja plaća.
- Ako su ova, uvjetno rečeno ranija umirovljenja, kompenzacija za smanjenje plaća, onda je to svakako manje zlo - prokomenirali su nam neki sindikalci.