Premijer Andrej Plenković održao je uvodnu riječ na početku sjednice Vlade koja je započela nešto iza 12 sati u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.
Plenković je na početku govorio o putovanju u Prag rekavši da je ključna tema bila solidarnost s Ukrajinom i traženje rješenja za cijenu plina. “Očekujemo finaliziranje prijedloga EK-a za sljedeći tjedan”, rekao je, prenosi N1.
Govoreći o rezultatima izbora u BiH, kaže kako su Hrvati u toj zemlji opet u situaciji da u predsjedništvu nemaju legitimnog člana, ali da su rezultati na ostalim nivoima dobri. Pozdravio je odluku visokog predstavnika. Kaže i kako je Hrvatska zadovoljna prijedlogom EK-a o uvjetnom davanju kandidatskog statusa BiH, ali da je ključno pitanje reformi u toj zemlji.
Gospodarski rast
Premijer Plenković rekao je kako je procjena Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) o hrvatskom gospodarskom rastu u ovoj godini od 5,9 posto na tragu vladinih očekivanja dobrog trećeg kvartala, ali i četvrtoga, na krilima jesenskog vladina paketa pomoći gospodarstvu i građanima.
MMF-ova procjena, kako je rekao na vladinoj sjednici, govori u prilog vladinoj tezi da ćemo imati odličan treći kvartal, a da će zahvaljujući mjerama odnosno paketu vlade od 21 milijarde kuna s početka jeseni, gospodarski rast biti dobar i u zadnjem kvartalu.
"Realno je da očekujemo da gospodarski rastu bude oko šest posto što je više od onoga što smo i mi sami predviđali, a i što su predviđale institucije i međunarodne agencije i organizacije", rekao je Plenković.
MMF je u jesenskim prognozama više nego udvostručio prognozu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini. Prema MMF-u, hrvatsko gospodarstvo porast će ove godine 5,9 posto. To je bolje od proljetne procjene za 3,2 postotna boda.
U 2023. aktivnost će usporiti, uz prognoziranu stopu rasta od 3,5 posto, izračunali su MMF-u, prema izvješću objavljenom u utorak. U travnju očekivali su 4,0-postotni rast aktivnosti.
Prošle godine hrvatsko gospodarstvo poraslo je 10,2 posto, za 0,2 postotna boda slabije no što je MMF bio procijenio u travnju
Upravljanje Inom
Plenković je ponovio i da se vlada sprema za pregovore s MOL-om o promjeni modela upravljanja Inom, koji se, kako je rekao, pokazao lošim, "jer da je dobar ne bi se ovakve situacije u pogledu kontrole sustava u kompaniji događale".
Što se tiče neprihvaćanja hrvatskog zahtjeva za reviziju arbitražnog pravovijeka donesenog 2016. godine u sporu oko Ine, rekao je da je vlada iskoristila pravo koje smo imali u smislu pravnoga vijeka i podnijela zahtjev za revizijom u predmetu između Hrvatske i MOL-a.
"Mi smo, naravno, u tom kontekstu iznijeli sve argumente, međutim, švicarski savezni vrhovni sud nije uvažio argumente hrvatskih pravnih zastupnika. Primili smo na znanje ovu odluku i dalje nastavljamo raditi na promjeni modela korporativnoga upravljanja", rekao je premijer.
Govoreći o osmom paketu sankcija Rusiji, premijer kaže da kroz Janafov naftovod prema Srbiji može ići bilo koja druga nafta, osim ruske. “Nema energetske ugroze prema Srbiji”, kazao je.
Pohvalio je ministricu turizma rekavši da su rezultati u ovim okolnostima impresivni te da se sada možemo koncentrirati na aspekt održivosti.
Govorio je i sredstvima koje Vlada daje za različite projekte te najavio da u utorak na sjednici Sabora predstavlja izvješće o radu Vlade.