Predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković sudjeluje na summitu EU koji završava danas u Bruxellesu. Plenković je u izjavi prije početka drugog dana summita rekao kako su sinoć glavne teme bile situacija u Nagornom Karabahu, sankcije Bjelorusiji, odnosi prema Rusiji i Turskoj, a danas će na dnevnom redu biti ekonomske teme, odnosno jačanje zajedničkog tržišta nakon posljedica koje je ostavila pandemija.
Naglasio je kako je važno da sve države članice imaju pripremljene nacionalne planove oporavka koji će osigurati da relevantnost investicija bude 37 posto za zelenu tranziciju, a 20 za digitalnu transformaciju.
- Na tom tragu će biti aktivnosti i Vlade Republike Hrvatske u mjesecima i godinama koje su pred nama, prateći rad ove Europske komisije i kroz sedmogodišnji proračun Europske unije, rekao je Plenković.
On će summit šefova država ili vlada EU napustiti ranije kako bi stigao na sastanak u Dubrovniku s američkim državnim tajnikom Pompeom. Plenkovića bi na summitu nakon toga trebao zastupati slovenski kolega Janez Janša.
Običaj je u EU da šef države ili vlade ne može zadužiti niže rangiranog državnog predstavnika iz svoje države već samo kolegu iz druge države članice.
Ni francuski predsjednik Emmanuel Macron ne sudjeluje na summitu u petak zbog dužnosti koje ima u svojoj državi, a ovlasti da ga zastupa je prenio na njemačku kancelarku Angelu Merkel.
Prvi dan summita, čelnici zemalja članica uspjeli su riješiti pitanje ciparske blokade, dogovorivši sankcije protiv četrdesetak bjeloruskih dužnosnika, ali na tom popisu nije bjeloruski predsjednik Aleksander Lukašenko jer očekuju da bi on mogao prihvatiti međunarodno posredovanje u rješavanju krize.
Cipar je blokirao uvođenje sankcija protiv osoba odgovornih za izborne prijevare, represiju i nasilje prema prosvjednicima u Bjelorusiji. Nikozija je uvjetovala sankcije protiv bjeloruskog režima uvođenjem sankcija protiv Turske, koju optužuje zbog istraživanja nalazišta plina u ciparskoj isključivoj gospodarskoj zoni.
Postupak uvođenja sankcija protiv bjeloruskih dužnosnika počinje odmah, ali na popisu nije bjeloruski predsjednik Aleksander Lukašenko, kojeg EU ne priznaje za predsjednika jer nije izabran na poštenim izborima.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je da je Lukašenko izostavljen jer se EU još nada da bi Lukašenko mogao prihvatiti međunarodno posredovanje za rješavanje političke krize u zemlji.