Mali i srednji pružatelji usluga cestovnog prijevoza putnika izborili su veliku pobjedu. Ustavni sud je prihvatio njihovu ustavnu tužbu kojom su tražili ocjenu ustavnosti Zakona o prijevozu u cestovnom prometu koji je na snazi od 12. svibnja 2018., dakle već pune tri godine.
Ustavni je sud na sjednici održanoj 13. srpnja ukinuo stavak 7 iz 33. članka toga zakona koji propisuje da će prijevoznicima koji su na dan 12. svibnja 2018., dakle u trenutku stupanja toga zakona na snagu, već obavljali javni županijski linijski prijevoz putnika na temelju ranije dobivenih dozvola i koncesija stečena prava biti automatski produljena, što znači da su oni bez obaveze da sudjeluju na javnom natječaju nastavili obavljati cestovni prijevoz putnika na javnim županijskim linijama.
Neravnopravan položaj
Protiv te zakonske odredbe ustavne je tužbe podiglo nekoliko manjih i srednjih poduzetnika koji se bave cestovnim prijevozom putnika te Hrvatska udruga autoprijevoznika sa sjedištem u Varaždinu. U tužbama su naveli da spomenuta zakonska odredba privilegira one prijevoznike koji su na dan stupanja Zakona na snagu, 12. svibnju 2018., već obavljali prijevoz putnika, a u neravnopravan položaj stavlja one prijevoznike koji u trenutku stupanja Zakona na snagu nisu imali sklopljene ugovore o prijevozu putnika unutar županija.
Potonji su, tvrde podnositelji tužbi, stavljeni u neravnopravnu poziciju koja je utoliko teža ako se ima na umu da se ugovori o obavljanju javnog prijevoza sa županijskom državnom upravom prema Zakonu iz 2018. sklapaju na rok od 7 godina (prema ranijem Zakonu taj je rok bio 5 godina). To znači da poduzetnici koji na dan stupanja na snagu spomenutog zakona nisu imali sklopljene ugovore ni idućih sedam godina ne bi imali priliku sudjelovati u javnom prijevozu putnika na županijskim linijama. Nezadovoljni poduzetnici u tužbi napominju da se ugovori o županijskom prijevozu putnika već godinama sklapaju s jednim te istim prijevoznicima.
Ustavni je sud njihovu ustavnu tužbu prihvatio i odlučio da protuustavna zakonska odredbe prestane važiti 15. veljače 2022. Sud je ocijenio da je ta odredba suprotna ustavnom načelu jednakosti svih pred zakonom i vladavini prava, kao i ustavnom načelu koje državu obvezuje da svim poduzetnicima osigura jednak pravni položaj i stvori uvjete za pravedno tržišno natjecanje. Ta zakonska odredba je, prema ocjeni Ustavnog suda, u suprotnosti i s Uredbom EU 1370/ 2007.
Privilegiranje
Riječ je o Uredbi Europske unije koja u nekim slučajevima kao što su hitni slučajevi, ili kod ugovaranja poslova manje vrijednosti, dopušta izostanak konkurentskog natjecanja i sklapanje ugovora izravnom pogodbom s pružateljima usluga javnog prijevoza radi zaštite slabijih tržišnih igrača - malih i srednjih poduzetnika. Međutim, spomenuta Uredba, ističe u svojoj odluci Ustavni sud, ne poznaje modus privilegiranja ponuditelja javne usluge uvažavanjem "stečenih prava" kakav je predviđen u osporenoj zakonskoj odredbi.
U Hrvatskoj udruzi autoprijevoznika sa sjedištem u Varaždinu koja je podigla ovu ustavnu tužbu ističu da veliki igrači u prijevozu putnika kao što su Čazmatrans, Ariva Hrvatska, koja je u njemačkom vlasništvu, ili Presečki grupa drže nešto više od 80 posto javnog prijevoza putnika unutar županija. Zakonska odredba protiv koje su digli ustavnu tužbu štitila je njihova stečena prava, što, ističu u toj udruzi, ne čudi ako se ima na umu da niz ljudi koji su sjedili u nadzornim odborima tih tvrtki danas rade u Ministarstvu prometa i utječu na zakone.