Inoslav Bešker je misleća imenica, jedna je od karakteristika iznesenih na Memorijalnom skupu posvećenom Inoslavu Beškeru koji je u utorak održan u Interuniverzitetskom centru u Dubrovniku. Skup su organizirali Interuniverzitetski centar i Hanza Media u sklopu međunarodne konferencije "Informacijske znanosti i novinarstvo" kojoj je Inoslav Bešker bio jedan od direktora. Profesor Bešker bio je stalni suradnik IUC-a i novinar, dopisnik izdanja Hanza Medije iz Rima više od 20 godina. Napustio nas je prije gotovo tri mjeseca.
Vedar duh
Na početku se okupljenima u ime IUC-a obratila Nada Bruer Ljubišić koja je naglasila kako je Inoslav, osim znanja koje ga je krasilo, sa sobom uvijek donosio vedar duh koji je prenosio na sve, bilo u kabinetu, među studentima ili na konferenciji. Mato Brautović, pročelnik Odjela za komunikologiju, podsjetio je na tri kolegija koja je predavao više od deset godina na Sveučilištu u Dubrovniku: Osnove novinarstva, Osnove komunikologije i Religijska kultura. U tom je razdoblju, što kroz preddiplomske, što kroz diplomske studije, bio nastavnik 565 studenata. Željko Trkanjec se u ime Hanza Medije prisjetio Inoslavova dolaska u naša izdanja gdje je bio više od dopisnika iz Rima, bio je novinar koji se odlikovao sposobnošću razlikovati važno od nevažnog, britka jezika, dajući pečat Jutarnjem listu takvom kakav danas jest.
Ana Radović Kapor je u izlaganju, koje je popratila dosad nepoznatim slikama iz Beškerove mladosti (mali Inoslav, u dobi od četiri godine, kupuje novine i odmah ih čita), iznijela tri dimenzije djelovanja: Inoslav kao neslužbeni diplomat, osobito u kulturalnoj diplomaciji u osjetljivom trenutku kraja 1980-ih i početka 1990- ih. Druga je dimenzija intelektualni influencer koji je prvi javni nastup imao 1964. godine u Narodnom učilištu, tada tek 14-godišnjak.
"Misleća imenica"
Promotor feminizma je treća dimenzija u kojoj gospođa Radović Kapor podsjeća kako je predstavio "Asanaginicu" ženskim pismom, a Žena je postala pozitivnom riječi godine 2019. "Apostol etičkog intelektualizma (Kant: razum/um određuje moralne vrijednosti i upravlja moralnim djelovanjem)", objasnila je predavačica, podsjećajući da je dao ostavku na profesorsko mjesto na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu jer u Saboru nisu studentima dali istraživati, a Fakultet se Saboru ispričao.
Intrigantan je bio rad "Bešker o novinarstvu, novinari o Beškeru" Mata Brautovića, Romane John, Monike Cverlin i Sandre Buratović Maštrapa u kojem se pojavila sintagma s početka članka, "misleća imenica", što su novinari rekli o Inoslavu i Inoslavova teza da ne postoje sramne riječi, nego samo sramna praksa iza riječi.
Nenad Prelog prisjetio se Beškerova novinarskog rada prije digitalizacije, podsjećajući da je bio uvijek među prvima koji su u rad inkorporirali modernu tehnologiju. Damir Boras rekao je da je Inoslav bio možda najkršćanskiji od svih novinara, osuđivao je grijeh, ali je grešnicima praštao. Antun Vujić poslao je rad koji je pročitan i iz kojeg se moglo saznati da je upravo Inoslav Bešker autor poznate parole iz 1968. godine: "Budimo realni, tražimo nemoguće".
