Tijekom prošlogodišnjeg Popisa stanovništva očigledno je došlo do propusta prilikom prikupljanja te poslije u obradi podataka, ali Državni zavod za statistiku (DZS) i dalje ne odgovora na pitanja što se dogodilo i što će sada poduzeti.
Proizlazi da neće biti kontrolnih popisa ni drugih metoda provjere podataka pa ostaje upitno koliko je Popis vjerodostojan. Dosad se nije oglasila ni Vlada koja također snosi svoj dio odgovornosti, tim prije jer je usred priprema za Popis stanovništva, na što ukazuju bivši djelatnici DZS-a, odlučila promijeniti vodstvo Državnog zavoda. To je, pak, za sobom povuklo drugačiji pristup pripremama za Popis, ali i bilo okidač za odlazak znatnog broja iskusnog kadra.
Prije tjedan dana, kada su objavljeni podaci o nacionalnoj i vjerskoj strukturi stanovništva, odmah je zazvonio podatak da je katolika 78,97 posto, a prije deset godina bilo ih je 86 posto. Čudan je bio i podatak da ima 4,83 posto "ostalih kršćana", a prije deset godina tako se izjasnilo 0,3 posto stanovništva.
Redovita predavanja
Demograf dr. Nenad Pokos s Instituta "Ivo Pilar" problem vidi u obučavanju popisivača. Smatra da pet dana online obuke nije bilo dovoljno za posao koji su popisivači trebali obaviti. - U Zakonu o popisu stanovništva 2001. godine bilo je propisano da u grupi za educiranje popisivača ne smije biti više od 25 osoba - kaže Pokos koji je i sam tada bio popisivač i navodi da je tjedan dana dolazio na predavanja. Sada, smatra, nisu bili dovoljno educirani, a zakazali su i kontrolori koji su morali uočiti nelogičnosti na popisnim listama koje su im dnevno dolazile.
- Evo, primjer općine Civljane, najmanje općine u Hrvatskoj. Tamo su gotovo 100-postotno stanovništvo, prije i poslije Domovinskog rata, Srbi pravoslavne vjere. Sada u općini Civljane imamo 99,7 posto izjašnjenih u kategoriji "ostali kršćani" i jednog stanovnika koji je u kategoriji "nepoznati". U općini Civljane nemamo niti jednog pravoslavca. Svi znamo da su oni pravoslavci, ali popisivač koji je popisivao cijelu općinu kod svih je naveo da su kršćani, a na iduće pitanje će svi biti iskazani kao pripadnici Srpske pravoslavne crkve kao vjerske zajednice.
Tu je, dakle, trebao reagirati kontrolor ako popisivač nije znao o čemu se radi - kaže Pokos. Na pitanje koliko će podaci biti korisni, odgovara da će se znanstvenici u njima snaći, ali šira javnost neće. - Imali smo nelogičnosti kod obilježja vjere, ali što možemo očekivati kada izađu podaci o obrazovnoj strukturi, radnoj aktivnosti, zanimanjima itd. - pita se Pokos. Odgovor na pitanje što se dogodilo pokušali smo dobiti među bivšim zaposlenicima DZS-a.
- To s katolicima pogreška u obradi. Nedopustivo je, ako postoji dodatno pitanje u kojem netko kaže da je pripadnik vjerske zajednice Katoličke crkve, da se glavno pitanje, a to je vjera, ne korigira. To je nemarno i neodgovorno jer je postojao dodatni podatak kojim se mogla značajno unaprijediti kvaliteta odgovora - kaže jedan od njih.
Problemi od početka
Na pitanje zašto su se dogodili ovakvi propusti, jedan od odgovora koji smo čuli jest problem kapaciteta DZS-a budući da je puno kvalitetnih ljudi otišlo iz Zavoda. Otišla je i osoba koja je bila glavna metodologinja za prošli Popis stanovništva. Od 2019. dosad iz DZS-a je otišlo, kažu oni koji su tamo radili, najmanje 150 osoba. Pitanje kadra Zavodu smo postavili u prosincu prošle godine kada su već bili vidljivi problemi s popisom stanovništva. Dobili smo odgovor da je od 2019. dotad iz DZS-a otišlo 111 osoba, od kojih je 13 bilo na rukovodećim mjestima.
- Meni se čini da je otišlo jako puno kvalitetnih ljudi. Osobe koje su ih zamijenile nemaju dovoljno iskustva da bi znale raditi taj posao i da bi razumjele kako je potrebno komunicirati, objašnjavati javnosti o čemu se tu radi i zašto je važno - smatra jedan od sugovornika.
Poljuljano povjerenje
Što se tiče Popisa, navodi da je DZS prema zakonu imao pravo koristiti administrativne podatke za popis. - Kvaliteta Popisa mogla se usporediti s administrativnim podacima. Moglo se uzeti podatke iz mirovinskog, zdravstvenog i obrazovnog sustava, i to sve upariti. Na taj se način moglo provjeriti koliko je kvalitetno proveden Popis - ističe.
Na daljnje pitanje što bi sada, u ovoj situaciji, trebalo napraviti da se nešto spasi i vrati povjerenje u DZS, dobivamo odgovor kako je najveća šteta upravo gubitak povjerenja.
- U Zavod treba ulagati. Velika je šteta napravljena odlaskom većine stručnjaka i da bi se sanirala, potrebno je puno ulaganja i vremena. Ljude treba obrazovati i pričekati da oni postanu pravi statističari jer statističara ne možete naći na cesti, posebno ne za državnu plaću - kaže sugovornik koji procjenjuje kako je potrebno četiri do šest godina da se vrati povjerenje u DZS.
Vladi smo poslali upit o tome kako oni gledaju na vjerodostojnost podataka koje je objavio DZS, namjerava li se nešto poduzeti u povodu kvalitete rada tog iznimno važnog državnog tijela i što. Pitali smo i o vjerodostojnosti svih ostalih podataka koje DZS prikuplja i objavljuje, od BDP-a i industrijske proizvodnje do prosječne plaće i drugih na kojima se temelji ostvarivanje određenih prava građana. Nismo dobili odgovor.