POPIS TOP-PLAĆA IZ PRORAČUNAMeđu 1000 najplaćenijih 705 liječnika i 205 sudaca

Analiza 1000 najbolje plaćenih zaposlenika u državnom i javnom sektoru otkriva da liječnici nisu najbrojniji samo među 100 najvećih plaća, nego da uvjerljivo dominiraju i među 1000 najbolje plaćenih u javnom sektoru. Među 1000 najbolje plaćenih iz državnog budžeta u srpnju ove godine bilo je čak 705 liječnika. Najveća bruto plaća isplaćena u srpnju iznosila je, podsjetimo, 67.128,21 kunu i primio ju je liječnik zagrebačkog KB-a Merkur, dok je tisućita po visini plaća od 28.363,17 kuna bruto isplaćena zaposleniku osječkog Sveučilišta “Josip Juraj Strossmayer”.

Ogromna većina liječnika u skupini najbolje plaćenih zaposlena je u kliničkim, općim i županijskim bolnicama, a tek nekolicina su liječnici u domovima zdravlja i zavodima.

‘Treba gledati samo osnovnu liječničku plaću i satnicu, a ne bruto iznose objavljene u COP-u”, izjavio je za Jutarnji list Ivica Babić iz hrvatskog liječničkog sindikata. “Ovo je samo prašina u oči”, kaže.

Državni odvjetnik

Druga po brojnosti skupina među 1000 najbolje plaćenih u javnom sektoru su suci i državni odvjetnici, njih 205.

Zbroje li se te dvije skupine, ispostavlja se da među 1000 najbolje plaćenih u javnom i državnom sektoru ima 910 liječnika i pravosudnih dužnosnika.

Ostalih devedeset najbolje plaćenih među prvih 1000 čine piloti službenih zrakoplova, ministri, najviše pozicionirani saborski zastupnici te nekolicina zaposlenika sveučilišta.

Od 205 pravosudnih dužnosnika koji se nalaze na popisu “top 1000”, najbolje je plasiran glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan. S bruto plaćom od 40.343,61 kunu, koliko je primio u srpnju, nalazi se na 38. mjestu najbolje plaćenih u javnom sektoru.

Najbolje plaćeni pravosudni dužnosnik nakon njega je predsjednik Vrhovnoga suda Branko Hrvatin koji se nalazi na 40. mjestu s bruto plaćom od 40.138,50 kuna.

Slijedi troje sudaca Vrhovnog suda koji na listi od 1000 zauzimaju šezdeset drugo, devedeseto i devedeset peto mjesto s bruto plaćama od 36.500 do 38.500 kuna. Ravnateljica USKOK-a Tamara Laptoš, osoba koja u pravosuđu obavlja jedan od najzahtjevnijih poslova, na listi 1000 najplaćenijih u javnom sektoru nalazi se tek na 155. mjestu s bruto plaćom od 34.902 kune.

Među 205 sudaca i državnih odvjetnika koji se nalaze na listi 1000 najbolje plaćenih su i ostali suci Vrhovnog suda, zatim suci Visokog upravnog, Visokog trgovačkog, Visokog prekršajnog suda, 54 suca županijskih sudova, te državni odvjetnici u uredu glavnog državnog odvjetnika.

Uskočki tužitelji

Lista tisuću najplaćenijih, međutim, otkriva da se tek četvrtina uskočkih tužitelja i tužiteljica koji rade u timu ravnateljice USKOK-a Tamare Laptoš nalazi među tisuću najbolje plaćenih u državnom i javnom sektoru. Uz Tamaru Laptoš na popisu “top 1000” s bruto plaćama iznad 28.363,70 kuna nalazi se tek sedam uskočkih tužitelja, što otkriva da je jedan od najtežih poslova u pravosuđu koji nerijetko iziskuje i prekovremeni rad plaćen bitno lošije od, primjerice, sudaca Vrhovnog ili sudaca specijaliziranih visokih sudova koji uz sudačku plaću nerijetko na stručnim predavanjima, stručnim člancima ili na arbitražnom sudu HGK ubiru i honorare veće od 100.000 kuna godišnje.

Ustavni sud je u odluci donesenoj u srpnju ove godine naložio Vladi da promijeni odredbu Zakona o sudovima izglasanu u veljači 2009. koja je Vladi omogućavala da uredbama mijenja osnovicu za plaće sudaca.

Ustavni je sud zauzeo stajalište da zbog očuvanja načela trodiobe vlasti osnovicu za sudačke plaće može mijenjati samo Sabor, a ne izvršna vlast.

Odluka iz srpnja

Kad je u srpnju 2009. neposredno nakon dolaska na čelo Vlade zbog proračunske štednje uvela krizni porez za građane i za 0,5 posto smanjila osnovicu za plaće državnih dužnosnika, tadašnja premijerka Jadranka Kosor nije smanjila osnovicu plaća sudaca i državnih odvjetnika.