Mjesečna neto primanja veća od 100.000 kuna lani su u Hrvatskoj imala 243 građana. Kada se njima pridoda još i 724 građana čije su se mjesečne neto plaće kretale u rasponu od 50.000 do 100.000 kuna, proizlazi da je u Hrvatskoj prošle godine nešto manje od tisuću ljudi na mjesec zarađivalo 50 i više tisuća kuna. Ili, barem 6500 eura na mjesec.
Podaci su to Porezne uprave o plaćama Hrvata u prošloj godini. Oni nam, među ostalim, otkrivaju stvarna primanja hrvatskih građana, ali i razmjere socijalnih razlika koje danas, nakon gotovo četvrt stoljeća tranzicije, postoje u hrvatskom društvu. Podaci obuhvaćaju i one koji su lani bili zaposleni, makar i na kratko.
Podaci poreznika, naravno, ne odaju imena “sretnih dobitnika”, odnosno onih čija mjesečna primanja za 10, 20 ili više puta nadmašuju hrvatski prosjek. A taj je prosjek lani iznosio 5515 kuna u neto iznosu.
Tisuću najboljih plaća
Inače, 243 najbolje plaćena Hrvata lani su, prema podacima Porezne uprave, imali bruto primanja u ukupnom iznosu većem od pola milijarde kuna.
Pridodamo li im i one s mjesečnom plaćom od 50.000 do 100.000 kuna, čija su ukupna bruto primanja iznosila nešto manje od 700 milijuna kuna, proizlazFi da je tisuću najbolje plaćenih Hrvata u 2013., što čini samo 0,07 posto onih koji su živjeli od svog rada, primilo plaće u bruto iznosu od gotovo 1,2 milijarde kuna. Na ime doprinosa uzeto im je više od 94 milijuna kuna, dok su na ime poreza i prireza državi uplatili gotovo 453 milijuna kuna.
Drugu stranu medalje čine oni s mjesečnim neto primanjima kojima jedva uspijevaju prehraniti sebe i obitelj, a mnogi čak ni to. Riječ je o hrvatskim građanima s mjesečnim plaćama manjima od hrvatskog prosjeka.
Milijun ispod prosjeka
Takvih je prošle godine, prema podacima Porezne uprave, ukupno bilo nešto manje od 1,07 milijuna, što znači da je mjesečna primanja manja od nacionalnog prosjeka imalo više od dvije trećine, ili 71 posto, onih koji su u Hrvatskoj živjeli od svoga rada. Štoviše, gotovo 310.000 njih mjesečno je zarađivalo 2500 kuna ili manje.
Ukupna bruto primanja tih 1,07 milijuna ispodprosječno plaćenih u 2013. su, prema podacima poreznika, dosezala oko 46,4 milijarde kuna. To je 42 posto ukupnog iznosa za bruto primanja, koji je lani u Hrvatskoj, prema podacima poreznika, iznosio oko 108,67 milijardi kuna.
Zaoštravanje razlika
Za doprinose su oni lani uplatili oko 9,28 milijardi kuna, što čini oko 43 posto ukupno uplaćenih doprinosa u Hrvatskoj, dok su na ime poreza na dohodak i prireza u državnu blagajnu uplatili nešto više od 1,9 milijardi kuna, ili nešto više od 17 posto ukupno uplaćenog iznosa po toj osnovi.
- U procesu tranzicije praktično se izgubio srednji sloj pa danas imamo samo bogatije i siromašnije. Kriza je taj proces još i pojačala - upozorava Viktor Gotovac s Katedre za radno i socijalno pravo zagrebačkog Pravnog fakulteta.
Devastirajuće posljedice dugotrajne recesije time dobivaju novu dimenziju. Osim što je kriza u Hrvatskoj “pomela” 200.000 radnih mjesta, ona je dodatno zaoštrila i socijalne razlike.
U Vladi se, pak, nadaju da će skorim zaživljavanjem izmjena u sustavu poreza na dohodak ipak pomoći onima koji pripadaju kakvom-takvom srednjem sloju i tako potaknuti potrošnju i oporavak hrvatskoga gospodarstva.
Spas za srednji sloj
Njihove računice, primjerice, pokazuju da bi iznos neto plaća koji sjeda na račune hrvatskih građana od sljedeće godine trebao biti barem za dvije milijarde kuna veći.
Drugim riječima, umjesto nešto više od 76 milijardi kuna, koliko je lani iznosila vrijednost neto dohodaka, u Banskim dvorima vjeruju da će sljedeće godine taj iznos porasti na 78 ili čak 79 milijardi kuna.
- Najbolje će proći srednji sloj, a ne bogati - zaključuje jedan naš sugovornik iz Vladinih krugova.
Menadžeri iz velikih gradova
Iz dosadašnje je prakse poznato, a to nam potvrđuju i poreznici, da u kategoriju najbolje plaćenih (i) u Hrvatskoj ulaze visokopozicionirani menadžeri u bankama, osiguravajućim kućama i drugim velikim tvrtkama, posebice onima s multinacionalnim predznakom.
Drugi podaci Porezne uprave otkrivaju, pak, da je najviše dobro plaćenih u Zagrebu i okolici. No, ima ih i u drugim dijelovima Hrvatske, posebno u Splitu i Rijeci, te u Istri. To su i područja u kojima je lociran najveći dio gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj, kao i najviše stranih ulaganja.