Divlje svinje u Istri na sve strane. Evo ih malo u kampu Villas Rubin u Rovinju do samog mora, pa u Medulinu gdje ljudima upadaju u bazene, možete ih susresti i u omiljenom šetalištu Puljana park-šumi Šijanskoj šumi, po vinogradima i povrtlarskim površinama.
A najviše ih je na cestama. Samo lani u Istri su se dogodile čak 353 prometne nesreće zbog naleta divljači, a tu pretežito govorimo o divljim svinjama. Riječ je o štetama od čak tri milijuna kuna koje pokrivaju istarska lovačka društva. Mnogima je nemoguće naći novac za štete jer se radi o malim društvima čiji su jedini prihodi oni od lovnog turizma, pa je vrlo vjerojatno da će u stečaj.
Regresni zahtjevi
- Sudska praksa kroz regresne zahtjeve sve štete usmjerava na lovačke udruge. Ta društva to ne mogu podnijeti i otići će u stečaj. Na kraju će županija morati snositi te troškove. Lani smo zbog šteta isplatili 500 tisuća kuna odvjetničkih troškova, više od 800 tisuća kuna regresnih zahtjeva, a čak 1,8 milijuna kuna je regresnih zahtjeva u procesu. To je neodrživo - veli nam predsjednik istarskog Lovačkog saveza Gracijano Prekalj koji smatra da bi osiguravajuća društva trebala pokriti štetu jer im se za to premija i plaća. Dodaje da je takva praksa u inozemstvu.
U Ministarstvu poljoprivrede kažu da znaju za ovaj problem te su stoga pokrenuli niz aktivnosti s Hrvatskim uredom za osiguranje i nadležnim ministarstvima, a troškove bi plaćala država.
Polica osiguranja
- Ministarstvo poljoprivrede upravo dogovara s Hrvatskim lovačkim savezom (HLS) jedinstveni model po kojem bi se osigurale sve lovačke udruge od rizika šteta u prometu, na način da se ugovori jedinstvena polica osiguranja za cijelo područje države gdje bi HLS bio nositelj police osiguranja, a Ministarstvo poljoprivrede bi u suradnji s drugim ministarstvima, osiguralo financijska sredstva kako bi polica bila prihvatljiva za nositelja osiguranja. S takvom policom osiguranja osigurat ćemo održivost lovačkih udruga, ali u prvom redu i sredstva naknade vlasnicima vozila koja su pretrpjela štetu - ističu u resornom ministarstvu.
Zanimljivo je da se istodobno ne planira veći odstrel sve veće populacije divljih svinja koje se u pojedinim lovištima tretiraju uz lisice i čagljeve štetočinama. Prekalj nam kaže da su nedavno napravljene nove lovno gospodarske osnove za period od sljedećih 10 godina u kojima se nije ništa promijenilo u odnosu na zadnjih deset godina, a broj svinja raste. Upravo su one osnova za stanje u lovištu te ih izrađuje Hrvatski lovački savez. Drugi problem je i nemogućnost lovljenja divljači 300 metara od kuća ili noću.
- Upravo tada je ta divljač najaktivnija, a mi ne možemo ništa. Isto tako u Sloveniji je dopuštena lovna aktivnost 70 metara od kuća, i to bi se u ovom slučaju trebalo dozvoliti i kod nas. Naime, divlje svinje nekad nisu ulazile u naselje jer su poljoprivredne površine bile uređene. Sada imate jako puno zapuštenog zemljišta uz same kuće i one dolaze na to područje koje postaje njihovo stanište, a tu se ne može loviti - ističe Prekalj. Dakle, rješenje je i da se očiste poljoprivredne površine uz naselja.
Redukcijski odstrel
U Ministarstvu poljoprivrede kažu da sami moraju voditi računa o broju divljih svinja.
- Ministarstvo poljoprivrede po zahtjevu lovačke udruge odobrava redukcijski odstrel (povećani broj odstrela) divljih svinja s namjerom da se broj jedinki u određenom lovištu svede na održivost i bonitet samog lovišta. Sve lovačke udruge bez izuzeća mogu zatražiti pravo dodatnog odstrela i time riješiti povećani broj divljih svinja - zaključuju u ministarstvu.