Od 1. listopada prošle godine, kada je Zakon o predstečajnoj nagodbi stupio na snagu, do kraja lipnja ove godine 4470 tvrtki predalo je zahtjev za pokretanje predstečajne nagodbe. Prema podacima Ministarstva financija, prijavljene su 43,4 milijarde kuna obveza, a u poduzećima koja su se javila za nagodbu radi oko 37.000 radnika.
Najveći interes za nagodbu pokazala su poduzeća iz građevinskog sektora, zatim iz prerađivačke industrije, trgovine te hotelske tvrtke.
Od 43,4 milijarde kuna, prema dostupnim podacima, restrukturirane su 8,2 milijarde, a odnose se na 443 tvrtke u kojima je zaposleno 8150 radnika. Ostale su tvrtke u procesu pregovora za restrukturiranje, njih 1250, ili im je prijedlog odbijen.
'ZGROŽEN SAM, SAD ĆE SVE TVRTKE U STEČAJ!' Sudac trgovačkog suda ministru Liniću ruši predstečajne nagodbe
Izazovne nagodbe
Mnogi menažderi i analitičari polažu velike nade u proces predstečajnih nagodbi, premda su imali i brojne prigovore.
Uz ostalo, prigovor je bio sporost postupka, a kao problemi su se javljali preoptimistični planovi financijskog restrukturiranja te nedostatak kvalitetnih mendžera koji su spremni odgovoriti na zahtjeve izazovnih nagodbi.
Od 493 velika dužnika, čije obveze prelaze 10 milijuna kuna, riješeno je 170 predmeta, a plan za restrukturiranje prihvaćen je u 41 slučaju. Na kraju, samo je za pet predmeta težih od 10 milijuna kuna sklopljena predstečajna nagodba pred sudom. To su Drvna industrija Spačva iz Vinkovaca, Erdutski vinogradi, Međimurje Beton, Čvor iz Vinkovaca i Stari podrum iz Slatine.
Pozitivan efekt
U 3847 predmeta ispod 10 milijuna kuna riješeno je 2789 zahtjeva, za 287 slučajeva prihvaćen je plan restrukturiranja, a za sedam poduzeća sklopljena je predstečajna nagodba.
Prema interpretaciji Vlade, primjena zakona pozitivno se odrazila i na razinu nelikvidnosti. U odnosu na kraj rujna prošle godine, kada je iznosila 44,6 milijardi kuna, nelikvidnost je krajem svibnja pala na 36,7 milijardi kuna, što znači da je smanjena za 7,9 milijardi kuna, ili 18 posto. No, velike zasluge za to pripisuju se i jednostavnom brisanju iz registra tvrtki koje već godinama ionako ne posluju.
Riječ je o čak 32.200 poduzeća koja su u blokadi duže od pet godina, a nemaju zaposlenih ni imovine.