KRIZA

POTRAJE LI PANDEMIJA, POSLJEDICE NA HRVATSKOM TRŽIŠTU RADA BIT ĆE IZUZETNO TEŠKE U crnom scenariju se očekuje čak 150.000 novih nezaposlenih

Hanzamedia

Otpušteni konobari čekaju u redu ispred HZZ-a

“Za sada nije zabilježen povećan priljev zbog otpuštanja radnika s obzirom na to da poslodavci čekaju primjenu Vladinih mjera”, kažu u HZZ-u

Ako pandemija koronavirusa potraje, posljedice će (i) na hrvatskom tržištu rada biti vrlo teške. Kako upozorava dio ekonomista, brojno stanje na burzi rada, na kojoj je trenutno prijavljeno oko 135.000 ljudi, moglo bi se i više nego udvostručiti, odnosno na nju bi se moglo prijaviti i do 150.000 novih nezaposlenih.

Riječ je samo o preliminarnim procjenama, jer nitko u ovom trenutku još ne može prognozirati ni koliko će pandemija trajati, ni koje će biti njezine posljedice. No, već je sada jasno da se ovdje radi o snažnom udaru na hrvatsko gospodarstvo. Pritom se teško suzdržati od povlačenja usporedbi s posljednjom recesijom, u kojoj je Hrvatska provela šest godina, a tijekom kojih se vojska nezaposlenih svakodnevno povećavala.

- Teško je u ovom trenutku procjenjivati što će se događati na hrvatskom tržištu rada. Posljedice neće biti iste ako ovakvo stanje potraje mjesec ili dva ili ako pandemija bude trajala tri ili više mjeseci - kaže Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije.

Prema njegovu mišljenju, “blaži scenarij”, onaj koji se temelji na očekivanju da kriza koju je izazvao koronavirus neće trajati dulje vrijeme, značio bi da će se broj nezaposlenih u Hrvatskoj povećati za 40.000 do 50.000. Uglavnom je riječ o onima čija su radna mjesta u uslužnom sektoru, a koja će pandemija koronavirusa barem na neko vrijeme ugasiti.

No, u crnom scenariju, koji se zasniva na pretpostavci da bi pandemija koronavirusa mogla potrajati dulje vrijeme i uzrokovati ozbiljne ekonomske poremećaje, udar na tržište rada bio bi i znatno jači, kaže Bejaković. U tom scenariju, naime, broj nezaposlenih mogao bi se povećati i za oko 100.000 ljudi, a moguće je da bi narastao i do 150.000 ljudi.

Ovdje valja voditi računa i o tome da bi kriza izazvana koronavirusom mogla dovesti do povratka dijela hrvatskih iseljenika, koji su prethodnih godina bolje sutra potražili u Njemačkoj, Irskoj i drugim razvijenijim članicama EU. Naime, većina njih je, upozoravaju ekonomisti, zaposlena na labavim ugovorima o radu, a i među posljednjima su koji su došli u tamošnje tvrtke, što ih, u osnovi, čini i najizglednijim kandidatima za otkaze. Kako kriza zbog koronavirusa trese i te zemlje, realno je očekivati da će se dio njih vratiti u Hrvatsku i prijaviti na burzu rada. - Sve će ovisiti o trajanju krize - poručuje Bejaković.

I Danijel Nestić iz zagrebačkog Ekonomskog instituta smatra da je ključ u trajanju zdravstvene krize koja se već prelila i na ekonomski teren. Dodaje kako je tu još puno nepoznanica.

- Ako kriza bude trajala kratko, nekoliko mjeseci, onda će dio ljudi ostati bez posla, ali nadam se da se ipak neće raditi o ogromnom broju. No, ako kriza bude trajala dulje vrijeme, onda je to druga priča jer će značiti vrlo duboku recesiju i gubitak velikog broja radnih mjesta - kaže Nestić.

Smatra i da bi se novi recesijski udar, za razliku od posljednjeg, mogao odraziti i na zaposlenost u javnom sektoru. Naime, država će se suočiti s padom prihoda, dok će dio servisa javnoga sektora silom prilika raditi manje nego sada, pa je, po njemu, upitno hoće li se svi zaposleni u tim resorima uopće moći financirati. S druge strane, u pojedinim resorima, poput zdravstva, već je vidljiv nedostatak kadrova, pa bi se u njemu broj zaposlenih mogao i povećati.

Iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u srijedu su nam kratko odgovorili kako nemaju povećan priljev nezaposlenih. “Za sada nije zabilježen povećan priljev u nezaposlenost zbog otpuštanja radnika s obzirom na to da poslodavci koji trenutno imaju teškoće u poslovanju očekuju primjenu Vladinih mjera”, stoji u odgovoru HZZ-a.

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo