ZAGREB - Predsjednica Vlade Jadranka Kosor početkom sljedećeg tjedna osobno će pokušati riješiti problem osiguranja novoizabranog hrvatskog predsjednika dr. Ive Josipovića. U neslužbenom razgovoru s visokim dužnosnicima SDP-a čuli smo razmišljanje da bi i Ministarstvo obrane, ako se ne postigne dogovor s MUP-om i Karamarkom, moglo dati svoje tjelohranitelje za zaštitu predsjednika. Vojska bi, dakle, preuzela čuvanje predsjednika na određeno razdoblje.
Takva mogućnost teoretski postoji jer Vojna policija ima ljude koji su jednako osposobljeni kao i oni iz MUP-a za poslove fizičke zaštite. Problem je u zakonu koji im brani postupanja prema civilnim osobama. Šeficu Vlade Kosor o svim će detaljima ove, u najmanju ruku neuobičajene situacije izvijestiti Ivo Josipović na sastanku dogovorenom za početak sljedećeg tjedna.
MUP ignorira šefa države
Kako doznajemo, novi hrvatski predsjednik neće tražiti intervenciju šefice Vlade prema ministru unutarnjih poslova Tomislavu Karamarku. On će, tvrde izvori Jutarnjeg lista, jednostavno ponoviti svoje stajalište: šef države smatra da ima pravo birati tko će ga od tjelohranitelja čuvati.
Krajem prošlog tjedna, kada je u javnost procurila priča o problemu s budućim tjelohraniteljima predsjednika Josipovića, vrh SDP-a i glavni ljudi izbornog stožera tvrdili su da je tek riječ o nesporazumu. Tjedan dana nakon toga potpuno je jasno da je “mali problem” prerastao u ozbiljan politički skandal. S mogućim ozbiljnim posljedicama.
“Teško je zamisliti da bilo koji ministar može na ovakav način ignorirati i odbijati želje izabranog šefa države”, objasnio je izvor blizak vrhu SDP-a. “Isto tako, ovo sad više nije pitanje osobe ili osoba koje će čuvati predsjednika države i njegovu obitelj već jasnog političkog stava.
Motivi su nejasni
S jedne strane je predsjednik države sa svojim legitimnim i razumljivim zahtjevom, a s druge član kabineta, ministar Karamarko, koji ga odbija s ne baš uvjerljivim objašnjenjem o depolitizaciji i profesionalizaciji sustava.” Nekoliko je razloga za to: prvo, o reorganizaciji i profesionalizaciji Odjela za fizičku zaštitu Karamarko uopće nije govorio dok Josipović nije izabran. Osim toga, principijelnost i profesionalnost vrh je MUP-a mogao pokazati i, primjerice, kod smjene bivšeg ravnatelja.
Drugo, osobe koje bi, prema željama predsjednika, trebale biti zadužene za čuvanje imaju sva potrebna znanja i vještine te su policajci sa školom i dugogodišnjim iskustvom i znaju raditi taj posao. Treće, za njihov izbor Josipoviću nije važno njihovo političko uvjerenje, nego činjenica da ih poznaje i da je uvjeren kako su sposobni profesionalno obavljati posao jer su to činili godinama.
Ljudi iz Josipovićeva stožera s kojima samo razgovarali upozoravaju na još jedan detalj. Tvrde da iza svega stoji motiv koji nema veze s time tko će od tjelohranitelja čuvati predsjednika. Riječ o tome da se novog predsjednika države, preko tjelohranitelja, želi na određeni način kontrolirati i nadgledati, a ne isključivo čuvati.
MUP: Smiješno
Sugovornik Jutarnjeg, blizak vrhu MUP-a, odgovara da su takve teze smiješne. “Samo struka može odrediti tko će čuvati predsjednika jer se za njega moraju brinuti najbolji ljudi. A mi, ipak, znamo tko su oni.” Isti sugovornik kaže da je uvjeren da će se problem riješiti jer će i sam “predsjednik podržati stajalište struke, a ne dnevne politike”. “To više neće biti problem”, kategorični su u MUP-u, ali jasno je da Karamarko i vrh Ministarstva, zapravo, ne odustaju od dosadašnjih pozicija.