ZAGREB -Predsjednik Stjepan Mesić na opatijskom je nastupu, uz ostalo, pozvao Hrvatsku narodnu banku da osigura potrebnu likvidnost, a da bi zorno prikazao njenu ulogu u ovom trenutku ispričao je i jedan vic, ili anegdotu.
Jednom Rusu u Francuskoj se pokvario skupocjeni auto. Rezervni dio trebao je naručiti od proizvođača pa je potražio smještaj u pansionu i tražio ključ od vlasnika kako bi pogledao sobu. Rus mu je dao 100 eura kaucije i uzeo ključ.
Vlasnik je odmah novac dao mesaru kako bi podmirio dug, mesar je dao novac svom pomoćniku kome je dugovao plaću, a pomoćnik prostitutki jer joj je ostao dužan za usluge. Ona je pak vratila dug za sobu u pansionu u kojemu je obavljala svoju djelatnost. Rus se vratio u pansion, rekao da mu soba ne odgovara pa mu je vlasnik vratio njegovih 100 eura. Rus je u ovoj pričici imao ulogu HNB-a jer je osigurao likvidnost.
Interes lokalnih političara
No, Mesić se ujedno zapitao zašto stvari nisu tako jednostavne i kod nas, a ponudio je i odgovor: “Zato što bi u našem pansionu za susjednim stolom sjedio lokalni političar koji bi odmah uzeo novac za neku arenu, most ili nešto treće.”
Kada je riječ o kreiranju novca stvari zapravo nigdje nisu jednostavne.
Bum cijena sirovina
Nastojeći pomoći ekonomiji nakon izbijanja krize, vodeće centralne banke svijeta štampale su toliko novca da su cijene dionica, obveznica i sirovina opet poletjele u nebo. Od ožujka kada je počeo globalni oporavak, vrijednost američkog dioničkog indeksa Dow Jones porastao je gotovo 60 posto. Dionice na tržištima u nastajanju skočile su više od 90 posto, a veliki bum doživjele su i cijene sirovina. Hrvatski dionički indeks Crobex također je porastao solidnih 65 posto.
Stoga se postavlja pitanje potiču li centralne banke stvaranje novog balona koji će puknuti i ponovno izazvati paniku na tržištima. Američki ekonomist s Noriel Roubini prošlog je tjedna optužio američke Federalne rezerve da, kroz svoje aktivnosti i utjecaj na druge centralne banke, stvaraju “čudovišni balon”.
Kolaps vrijednosti imovine
Investitori posuđuje novac tamo gdje su niske kamatne stope da bi ga uložili u druge valute i na druga tržišta.
Kombinacija niskih kamatnih stopa, slabog dolara i spremnost vlasti da podrže tržište, smatra Roubini, vrlo je podesna za stvaranje opasnog balona, a kada on pukne, vrijednost imovine doživjet će potpuni kolaps. Valja napomenuti da Roubini ove godine nije bio osobito dobar proricatelj, ali on nije jedini koji ukazuje na opasnost izbijanja nove krize.
Američki ekonomisti i nekadašnji zaposlenik Feda, Frederic Mishkin, samo daje utješno objašnjenje da će pucanje drugog balona biti manje štetno po ukupnu ekonomiju.
- Ako nema kreditnog buma, pucanje balona ne ugrožava financijski sistem i zato je manje štetno. Primjerice, balon tehnoloških dionica kasnih 1990-ih nije bio potaknut rastom kredita, pa ni pucanje balona nije bilo praćeno urušavanjem tržišta i bilanci banaka.
Niski promet
Premda su i hrvatske dionice zabilježile solidan oporavak, Hrvoje Stojić, analitičar Hypo banke, ističe da u Hrvatskoj zapravo i nema pravog balona.
- Činjenica jest da je Crobex od ožujka porastao oko 65 posto. Međutim, radi se o vrlo niskim prometima, višestruko manjim nego prethodnih godina - kaže Stojić.
Poremećaj tečaja
Za razliku od vodećih banka u svijetu, sve i da hoće, HNB ne može tako olako štampati novac. Ne samo zbog gramzivih “lokalnih političara”, ili sprečavanja balona. Posljedice bi, naime, bile odmah vidljive kroz poremećaj tečaja.