Premda je bilo nagovještaja da će nakon ulaska u EU u Hrvatskoj značajnije pasti cijene hrane , one ne samo da nisu pale nego je veliki uvoz opasno zaprijetio domaćim proizvođačima prehrambenih proizvoda. Jedina promjena koja se dogodila od 1. srpnja je, gotovo šokantno, povećanje uvoza. U srpnju je tako, prema podacima Croatiastočara, gospodarsko-interesnog udruženja koje okuplja stočare i proizvođače mesa i mlijeka, u odnosu na lanjski srpanj uvoz svinjetine skočio 300 posto, mlijeka i mliječnih proizvoda 86, a jaja nevjerojatnih 524 posto.
- Već smo desetljeće svjedoci da naši proizvođači imaju problema sa slabom konkurentnosti svojih proizvoda. Nakon izlaska iz CEFTA-e i ulaska u EU veliki su problemi samo produbljeni jer kriza, velika nelikvidnost i kreditna zaduženja ne daju nadu da možemo biti konkurentni u usporedbi s nekim proizvođačima hrane koji često i dampinškim cijenama osvajaju nova tržišta - kaže Branko Bobetić, direktor Croatiastočara.
Dok je za veliki uvoz svinjetine u srpnju zaslužna turistička sezona, podaci za listopad i studeni mogli bi biti još dramatičniji jer su se brojni trgovački centri uključili u utrku u ponudi svinjskog mesa u sezoni kolinja. No, nažalost, ni u ovim statističkim podacima o velikom skoku uvoza hrane nema podataka koliko su robe uvezli trgovci, a koliko proizvođači hrane. Ipak, Stjepan Kušec, predsjednik Središnjeg saveza uzgajivača svinja, godinama upozorava da je uvoz uništio domaće svinjogojstvo koje zbog preskupih troškova proizvodnje ne može biti konkurentno uvoznoj svinjetini.
Veliki problemi sa stočnom hranom i smanjenom otkupnom cijenom mlijeka već su stavili ključ u bravu na stajama brojnih proizvođača.
Trendovi smanjenja otkupa mlijeka nastavljeni su i ove godine, a samo u protekla dva mjeseca domaće su ga mljekare otkupile 30 posto manje. Stoga i ne čude podaci da je nakon 1. srpnja ove godine svježeg mlijeka uvezeno 175 posto više, vrhnja 33 posto, maslaca 127, sireva oko 50 posto, a mlijeka u prahu čak 2267 posto više.
Na kraju godine cijela domaća proizvodnja bit će oko 500 milijuna litara (tolika je bila i 2002.), a domaće su potrebe oko 900 milijuna litara. Udruge proizvođača mlijeka upozoravaju da je Dukat, primjerice, 2010. imao 10.024 kooperanta, Vindija 4086, a ukupno je 20.567 farmera davalo mlijeko u otkup. U rujnu 2013. broj otkupljivača je prepolovljen, mlijeko je u otkup davao samo 10.691 farmer.
- I europski proizvođači mlijeka odustaju od proizvodnje, godišnje njih do osam posto, ali tamo se farme ne zatvaraju, nego se daju u najam jer je riječ o velikim ulaganjima. I u europskim je zemljama cijena mlijeka išla gore i ne slažem se s vašom tvrdnjom da se mlijeko uvozi zato što je našim mljekarama ono jeftinije nego domaće. Mi smo u zadnje tri godine izgubili 16.000 mliječnih krava i sada taj gubitak treba nadomjestiti - kaže Bobetić.
Zato je Croatiastočar u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede, HBOR-om i poslovnim bankama pokrenuo novu mjeru za popunu praznih staja.
Osigurali su kreditne linije za uvoz oko 10.000 rasplodnih junica i uzgoj ženske rasplodne teladi za vlastitu proizvodnju junica.
Razlozi velikog rasta uvoza
1. ULAZAK U EU
Strani trgovački centri, ali i značajan dio domaćih trgovina, sve kupuju u inozemstvu jer više nema carina, a sirovine su značajno jeftinije
2. PAD PROIZVODNJE
U Hrvatskoj godinama pada proizvodnja svih prehrambenih proizvoda unatoč tome što se svake godine povećavaju subvencije.Tako 30 posto mljekara proizvodi 80 posto mlijeka
3. AFERA AFLATOKSIN
Otkupljivači su otkazali ugovore s više od 30 posto proizvođača mlijeka nakon što je otkrivena povećana razina aflatoksina . S mnogima nikada nisu obnovili ugovor nego su počeli uvoziti jeftinije mlijeko