Očaravajući ambijent prostrane splitske Galerije umjetnina već u samom početku proslave 76. godina Slobodne Dalmacije pokazao se kao odličan izbor.
Jer, kako je i red da na rođendane jedne dame u najboljim godinama dođu i prijatelji i rodbina i unuci, već na početku svečanosti prostor je bio dupkom pun viđenijih gradskih lica - kolega s raznih medija, uglednih akademika, znanstvenika, umjetnika, modnih ikona koji su ili bili otisnuti na stranicama novine ili je sami s godinama stvarali.
Znamo i sami da nam nisu tu samo da bi čestitali. Sve njih zanima kome će ove godine pripasti naši mali "Oscari", tko će se razveseliti kad mu pročitamo ime među dobitnicima tradicionalnih nagrada, piše Slobodna Dalmacija.
Voditeljica Edita Lucić Jelić pozdravila je okupljene riječima da je Slobodna Dalmacija društveni faktor, pokretač promjena.
- Iznjedrila je generacije najznačajnijih pera. Ona bilježi uspomene na sve koji su ostavili traga u povijesti - kazala je voditeljica i predala riječ Miroslavu Iviću, direktoru proizvodne jedinice "Slobodna Dalmacija".
- Čestitam dobitnicima nagrada u području znanosti, umjetnosti i novinarstva, a koliko je nagrada za znanost pogođena govori da bez znanosti nema uspjeha. S količinom znanosti mjeri se bogatstvo i uspjeh naroda, kultura mu štiti identitet, a novinarstvo je ključan čimbenik u prikazivanju i kulture i znanosti.
- Od prošle godine preminula su dva velika novinarska imena, Jakša Fiamengo i Živko Gattin. Siguran sam da i oni danas gore imaju paraleno obilježavanje ove proslave. Uslijedit će poruka njih od gore da podržimo naše mlade snage da i oni dobiju šansu nastaviti tradiciju možda i najboljeg hrvatskog novinarstva. Neka mladi ulože trud da Slobodna bude kao što je uvijek bila, najbolja novina - istaknuo je Ivić.
Potom se nazočnima obratio Jadran Kapor, glavni urednik Slobodne Dalmacije:
- Slobodna Dalmacija nisu samo novine - Slobodna je i Zadarski.hr, najutjecajniji i najčitaniji portal Zadarske županije. Slobodna je i Šibenski list s portalom Šibenski.hr. I Makarska kronika je Slobodna i Dubrovački vjesnik sa svojim portalom. Slobodna su i Otvoreno more i Max Fishing i Maslina, svi sa svojim portalima, a da usput ne zaboravim i portal Misija. Slobodna su naša periodična izdanja koja govore o najboljem u Dalmaciji, Slobodnu predstavljaju i brojne konferencije na kojima nastojimo verbalizirati i ponuditi rješenja za ključne izazove današnjeg života u Dalmaciji.
I na koncu, Slobodna Dalmacija je u ovom trenutku najbrže rastući news portal u Hrvatskoj. Među deset najčitanijih portala smo ako stvari promatrate nacionalno, a ako se vratite u ove našu, dalmatinsku perspektivu - među 15 apsolutno najčitanijih portala u Hrvatskoj, portal Slobodne jedini je koji nema sjedište u Zagrebu.
Samo u posljednja dva mjeseca imamo 150 tisuća novih korisnika. Slobodnu na portalu mjesečno čita preko 910 tisuća jedinstvenih korisnika. Mjesečno bilježimo 52 milijuna pregledanih stranica i 19,5 milijuna otvaranja našeg portala. Sve ovo što sam vam nabrojao znači da Slobodnu Dalmaciju danas na različitim platformama čita preko 450 tisuća čitatelja.
A to zapravo znači da Slobodna Dalmacija nikad nije bila čitanija nego danas.
Ana Hanžeković, članica Uprave Hanza Medije istaknula je:
- Spojili smo se u jednu tvrtku i sad vas molim da to doživite kao poticaj koji može pomoći Zagrebu i Splitu. Rođendan je pa ćemo pričati samo o lijepim stvarima. Posao koji radite je cijenjen, koristan, mijenjate društvo. Slobodna nam je sad važna kao i Jutarnji list, važni su nam i svi naši portali. I da svaka vaša riječ i video dopru do što više čitatelja.
- O snazi ne treba govoriti. Ali možemo biti još jači, utjecajniji i važniji u poslu kojim se bavimo. Ambicija da Slobodna bude više od regionalne novine. Želimo da vaše divne ljudske reportaže dotaknu cijelu Hrvatsku. Zadaća je da budemo lider na tržištu.
- Sretan vam rođendan i krenimo hrabro u nove izazove! - istaknula je Ana Hanžeković.
Dodijeljene tradicionalne nagrade 'Slobodne Dalmacije': evo tko su ovogodišnji laureati
U sklopu proslave 76. rođendana Slobodne Dalmacije koja se večeras održava Galeriji umjetnina dodijeljene su i tradicionalne godišnje nagrade.
"Emanuela Vidovića", priznanje za dostignuća iz polja umjetnosti za životno djelo dobio je cijenjeni snimatelj Andrija Pivčević.
Nagrada "Jure Kaštelan" otišla je u ruke Ivana Glibote Crnog.
Iz područja znanosti nagradu za životno djelo "Frane Bulić" osvojio je fra Hrvatin Gabrijel Jurišić, a nagrada "Kruno Prijatelj" pripala je Ozrenu Polašeku.
Putopisac i gradski vijećnik HDZ-a, Stipe Božić, dobio je nagradu za životno djelo u novinarstvu. Nagrada je nazvana po vjerojatno najvažnijem uredniku Slobodne Dalmacije, Jošku Kulušiću, čije se ime i danas po hodnicima sa sjetom izgovara i ostaje novim generacijama urednika na primjer kako treba upravljati novinom. Isto kao što je Smoje, čovjek na čijem sprovodu nije bilo nego šačica ljudi, danas tek vrednovan. Nagradu nazvanu po njemu dobio je novinar Vladimir Urukalo.
Da je netko brojao, kladili bi se da je to čovjek s najviše naslovnica novine u protekloj godini. Ne tako davno pokrenuo je čitavu lavinu reakcija serijom tekstova o svećenicima pedofilima u splitskim samostanima, poglavito onom ispod Prokurativa.
Fra Hrvatin Gabrijel Jurišić: nagrada "Frane Bulić" za životno djelo
- Franjevac, svećenik, profesor grčkoga i latinskog jezika, pisac i urednik. Osnovnu školu završio je u rodnoj Baškoj Vodi, Franjevačku klasičnu gimnaziju u Sinju i Zagrebu, filozofiju i teologiju studirao je na Franjevačkoj visokoj bogosloviji u Makarskoj i diplomirao na Bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Također je studirao i diplomirao klasičnu filologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Stupio je u Franjevački red i proveo godinu novicijata na Visovcu. Poslije završenoga studija u Zagrebu, radi kao profesor grčkoga i latinskog jezika na Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji u Sinju, bio je i ravnatelj (Gimnazije, Sjemeništa i Arheološkog muzeja) te predsjednik Školskog odbora. Od 1974. godine do danas urednik je Zbornika "Kačić" i nekoliko njegovih nizova. Napisao je, preveo i uredio brojne knjige, monografije i znanstvene članke. Član je uredništva više časopisa i zbornika. Bio je član uprave Provincije Presvetog Otkupitelja (vijećnik i zamjenik provincijala), član i predsjednik nekih vijeća Provincije i Splitsko-makarske nadbiskupije, generalni vizitator Provincije sv. Ćirila i Metoda (Zagreb, 1981.) i Provincije sv. Križa Bosne Srebrene (Sarajevo, 1988.). Dobitnik je više nagrada i priznanja od kojih se posebno ističu odlikovanje Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića (1998.), Nagrada za životno djelo grada Sinja (2003.), kao i županijska nagrada za životno djelo (2014.).
Ozren Polašek: nagrada "Kruno Prijatelj"
- Izv. prof. dr. sc. Polašek istražuje genetsku podlogu zdravlja i bolesti, s ciljem razumijevanja mehanizama nastanka bolesti. Konačni cilj cijelog ovog znanstvenog područja je mogućnost predviđanja ili čak i liječenja bolesti na individualnoj razini, na temelju genetske strukture pojedinca. Dosadašnji istraživački rezultati pomogli su u shvaćanju metabolizma mokraćne kiseline, razine krvnog tlaka, plućne funkcije, vida, razine masnoća u krvi, pojave mjesečnice i menopauze, regulacije sna, pušenja i razine glikana. Znanstveni članak koji se nastavlja na rezultate njegova doktorata objavljen je 2015. godine u jednom od najboljih znanstvenih časopisa "Nature", u kojem je pokazano kako genetska struktura utječe na zdravlje te da su inteligencija i visina bila dva najvažnija svojstva u našem evolucijskom razvoju. Autor je mnogobrojnih znanstvenih članaka objavljenih u vodećim znanstvenim časopisima, prije svega u području genetičke epidemiologije i javnog zdravstva. Njegovi su znanstveni radovi u 2018. godini dospjeli u jedan posto najcitiranijih radova objavljenih u bazi Web of Science. Prema podacima Clarivate Analyticsa, ukupni broj citata prof. Polašeka tada je bio 20.353, odnosno 82 po članku, što pokazuje globalni utjecaj njegovih znanstvenih istraživanja. Njegov rad u području razvoja biobanaka omogućio mu je međunarodnu vidljivost, zbog koje je od 2013. godine savjetnik Svjetske zdravstvene organizacije.
Andrija Pivčević: nagrada "Emanuel Vidović" za životno djelo
- Dodijeliti nekome nagradu za životno djelo podrazumijeva barem dvije pretpostavke: da nagrađenik iza sebe ima dovoljno biološkog i profesionalnog života kako bi mu se mogao valorizirati stvaralački opus, a onda, naravno, i da govorimo o opusu koji je u mnogočemu obilježio promatranu sferu djelovanja. Pivčević je lak izbor jer prepunjava uvjete. Davne 1962., u dobi od osamnaest godina, Pivčević čini tih 30 metara od svog doma do Kino kluba Split, i otad, što u neprofesijskim i puno više u profesionalnim okolnostima, do danas djeluje u svim rodovima, kao i u svim produkcijskim uvjetima koje su mu dopustile mogućnosti domaće kinematografije. Premda je kao snimatelj izraženo likovnog pristupa i autorskog pečata često nagrađivan, nagradu "Emanuel Vidović" dodjeljujemo zato što je iz tog četrdesetak godina dugog trenutka izvukao maksimum.
Ivan Glibota Crni: nagrada "Jure Kaštelan" za umjetnost
- Trombonist, glazbeni pedagog, skladatelj i dirigent, nezaobilazna je figura društvenog i kulturnog života Imotskog, grada kojem je posvetio više od tri desetljeća profesionalnog rada. Glibotinom zaslugom utemeljena je Glazbena škola "dr. fra Ivan Glibotić". Uz rad na mjestu ravnatelja škole, uspješno vodi i Općinsku glazbu u Baškoj Vodi, a predsjednik je Zajednice puhačkih orkestara Splitsko-dalmatinske županije. Uz to i sklada, obogaćujući domaću glazbenu literaturu za limena puhača glazbala. Nagrada za umjetnička ostvarenja u protekloj godini pripala mu je za uspješan rad s Gradskom glazbom Imotski, znalačko upravljanje Glazbenom školom "Dr. fra Ivan Glibotić", dugogodišnji glazbeno-pedagoški rad te svekoliki doprinos suvremenoj kulturi Imotskog, Dalmacije i Hrvatske.
Vladimir Urukalo: nagrada "Miljenko Smoje"
- On je prvi i uvijek dobro informiran o aktualnim događajima. Otvoren i voljan razgovarati sa svima, naizgled jednostavno dolazi do izjava žrtava, čak i onih koje su godinama šutjele o torturama i ponižavanjima, primjerice kada je riječ o pedofiliji, koju je Urukalo razotkrio u dijelu društva od kojeg, sljedeći srce i razum, nikad nikakvo zlo ne bismo očekivali. Odgovornost, pa budimo iskreni – i društveni pritisak na autora u takvim je osjetljivim temama doista velik. No, nema manje Urukalove odgovornosti ni kad piše o istragama koje su u tim trenucima još u tijeku, spomenimo samo prošlogodišnje, izuzetno složene istrage ubojstava u Solinu i Trogiru. Osjetljivo je pisati o aktivnostima zločinačkih skupina, raditi razgovor s čovjekom koji još uvijek čeka suđenje pod optužbom da je šef zločinačke organizacije. Urukalo sve to uspijeva napraviti tako kao da bi to baš svatko mogao, kao da je to uzeti dvije izjave. Istina je da Urukalo voli to što radi, ali je istina da to na takav način mogu raditi samo najbolji.
Stipe Božić: nagrada "Joško Kulušić" za životno djelo u području novinarstva
- Novinske stranice najviše je punio u Slobodnoj Dalmaciji, počevši od senzacionalnoga prvog uspona na Mount Everest 1979. godine. Nametnuo se kao sjajan putopisac, pripovjedač, pa se, čitajući njegove napisane priloge i gledajući fotografije snimljene s ekstremnih himalajskih okomica, čitatelji osjete kao da sve to s njim proživljavaju. Više od 110 dokumentarnih filmova prikazanih na HTV-u, s njegovim su režiserskim potpisom, neki od njih u statusu su vrlo izdašnih izvoznih proizvoda nacionalne televizijske produkcije. Penjačka sjećanja Božić je ukoričio u pet knjiga: "Put na vrh svijeta", "Sedam vrhova", "Svete planine svijeta", "K2 – Trijumf i tragedija" te "San o Everestu". Tekstovima, fotografijama, filmskom građom i videouradcima Stipe Božić je običnim ljudima Himalaju približio više nego itko na svijetu.