Hrvati jedu previše bjelančevina, ugljikohidrata i masti, muškarci više vole svinjsko meso, žene piletinu, a na samom smo začelju EU u konzumaciji ribe. Žene češće konzumiraju čokoladu od muškaraca, ali im je jednima i drugima ispred čokolade burek sa sirom!
Ovo je sažetak prvog nacionalnog istraživanja o prehrambenim navikama odrasle populacije koji je pod nazivom “Što jedemo?” napravila Hrvatska agencija za hranu prema metodologiji preporučenoj od Europske agencije za sigurnost hrane.
Terensko istraživanje je napravljeno na uzorku od 2000 stanovnika u dobi od 18 do 64 godine u svim regijama Hrvatske i tipovima kućanstva gdje su anketari dobili podatke što se jede, u kojoj količini i koliko često.
Baza podataka EU
Kako jako puno čimbenika utječe na prehrambene navike, dodatno su postavljena i pitanja o njihovu životnom stilu, edukaciji, prihodima, gdje žive (regija, selo-grad), u kakvoj obitelji (koliko ukućana) i mnoga druga pitanja.
- Kvalitetu ovog istraživanja prepoznala je i EFSA te zatražila ustupanje podataka kako bi upotpunila bazu podataka EU o prehrambenim navikama, što je veliko priznanje za HAH i Hrvatsku kao najmlađu članicu. Benefiti su višestruki, pogotovo za nas u HAH-u jer da bismo procijenili potencijalni rizik, moramo poznavati prehrambene navike u našoj zemlji - kaže dr. sc. Darja Sokolić, voditeljica istraživanja.
Dodaje da bi ovi podaci trebali poslužiti za kreiranje smjernica zdrave prehrane jer će ih nutricionisti i epidemiolozi koristiti kako bi mogli procijeniti zdravstveno stanje nacije.
- S obzirom na to da je prosječan unos ugljikohidrata, kako muškaraca tako i žena, daleko veći od preporučenog (preporuka je 30% ukupnog energetskog unosa odrasle zdrave populacije), a prema rezultatima istraživanja on iznosi za žene čak 53%, a za muškarce 49%, jasno je da moramo smjernice i preporuke bazirati na smanjenju unosa ugljikohidrata. Po pitanju unosa masti i bjelančevina situacija je značajno bolja, unos je povećan za samo nekoliko postotaka, ali ono što zabrinjava jest njihov izvor - kaže dr. Sokolić.
Pečeni krumpir
Naime, kod bjelančevina je to najčešće svinjsko meso, dok se od masnoća najčešće koriste biljna ulja i životinjske masnoće. Najčešći izbor namirnica su voda, kava, svinjsko i pileće meso, pečeni krumpir i tjestenina, pileća juha, miješana salata, bijeli i polubijeli kruh, jabuka, i čaša piva.
- Situacija na terenu se razlikuje ovisno o razini edukacije i prihodima u kućanstvu. Ako su to još i mlađi ljudi, oni su prilično osviješteni po pitanju pravilne prehrane, stoga su i njihove navike, bliže onima koje preporučuje struka. No, ne smijemo zanemariti da se svaki šesti stanovnik nalazi u riziku od siromaštva - zaključuje Sokolić.