POBUNA ODVJETNIKA

Radovan Dobronić sudovima naredio šest poslova koji se moraju provoditi!

Odvjetnicima je najveći je problem što ne dobivaju obavijesti o odgođenim raspravama pa su u više slučajeva otputovali na sud u drugi grad i onda "poljubili vrata"
 Ronald Gorsic/Cropix

Štrajk državnih službenika i namještenika u pravosuđu odvjetnicima je izazvao glavobolje pa je Hrvatska odvjetnička komora (HOK) zbog toga poslala dopis predsjednicima svih sudova u zemlji, upozoravajući na ozbiljne probleme u kojima su se odvjetnici našli radi štrajka zapisničara, upisničara i svih drugih sudskih službenika.

Na dopis je vrlo promptno reagirao predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić, koji je predsjednicima svih sudova izdao naredbu o načinu organizacije rada sudova tijekom štrajka. U šest točaka je pobrojao radnje koje sudovi moraju obaviti unatoč tome što su službenici koji obavljaju sav "tehnički" posao u štrajku.

Odvjetnicima je najveći je problem što ne dobivaju obavijesti o odgođenim raspravama pa su u više slučajeva otputovali na sud u drugi grad i onda "poljubili vrata".

Na svojim službenim stranicama HOK je naveo da su dopis uputili zbog problema s kojima se odvjetnici u cijeloj zemlji susreću zbog štrajka službenika i namještenika na sudovima, a problemi se "prvenstveno odnose na neobavještavanje stranaka i punomoćnika stranaka o odgodi ročišta, te na nemogućnost predaje podnesaka, ni osobno niti poštom".

- Navedeni poslovi su nužni poslovi koji se moraju obavljati i za vrijeme štrajka jer se njima bez ikakve dvojbe utječe na uredno i pravodobno funkcioniranje sudova, ali i na obavljanje odvjetničke službe u zastupanju i ostvarenju prava i interesa stranaka. Stoga HOK apelira da predsjednici sudova kao tijela sudske uprave sukladno članku 30. i 29. Zakona o sudovima osiguraju uvjete za uredno i pravodobno obavljanje poslova u svojim sudovima, te da prvenstveno poduzmu sve radnje da se stranke i njihovi punomoćnici pravodobno obavještavaju o odgodi ročišta i da se strankama omogući predaja podnesaka sudovima, a sve kako bi se spriječio nastanak štete i nepotrebnih troškova za sudionike u sudskim postupcima i kako bi se strankama osigurala pravodobna zaštita njihovih prava i interesa - ističe se u odvjetničkom dopisu sudovima.

Podnesci i pošta

Predsjednik Vrhovnog suda Dobronić je u naredbi naložio da je "u prijemnoj kancelariji suda potrebno zaprimati i upisati svu pristiglu poštu". Zatim da je "u zemljišnoknjižnom odjelu suda potrebno zaprimati i upisivati sve podneske", potom da "u svim po zakonu hitnim postupcima i tamo gdje prijeti nenadoknadiva šteta potrebno je obavijestiti stranke i odvjetnike o tome da će se ročište održati unatoč štrajku". U svim ostalim slučajevima, naveo je Dobronić, "smatrat će se da su ročišta odgođena". U njegovoj naredbi se kaže i da je "obavezno otpremati hitne pošiljke i one u kojima je donesena odluka unatoč štrajku". Zadnja naredba kaže da "predsjednici sudova trebaju minimum obavljanja poslova organizirati prema načelu dežurstava".

Predsjednik Vrhovnog suda naredbu je izdao u petak 9. lipnja, s napomenom da stupa na snagu odmah, a predsjednici županijskih i visokih sudova njegovu su naredbu dužni proslijediti nižim sudovima iz svoje nadležnosti.

Otkazana ročišta

Robert Travaš, predsjednik Hrvatske odvjetničke komore, rekao je da su odvjetnici razumjeli suce i razloge zbog kojih su stupili u bijeli štrajk te kako nisu bile točne interpretacije po kojima ih nisu podržali. - Mi smo rekli da ih razumijemo, da im se trebaju poboljšati plaće i svi materijalni uvjeti rada. U priopćenju koje smo tada izdali naveli smo da se to odnosi i na službenike i namještenike bez kojih suci ne mogu funkcionirati, a koji zaista imaju strahovito niske plaće - rekao je Travaš, napominjući da su pritom rekli i to da je odvjetnicima u fokusu interes stranaka i da im nije u interesu odgađanje ročišta, što se događalo u vrijeme štrajka sudaca, i dodatno prolongiraju postupke. Navodi da se otkazane rasprave počinju zakazivati za rujan, što su odgode od četiri mjeseca.

- Sada smo izašli s dopisom predsjednicima sudova jer nam se javilo jako puno kolega koji su se našli u problemu zbog štrajka službenika i namještenika. Inače nam službenici pišu da neće biti ročišta, da ne putujemo i ne dolazimo na rasprave. Sada to nema tko pisati i masa ljudi je otišla na službena putovanja, a ništa nije obavila. Znam kolegicu iz Zagreba koja je jučer otišla na sud u Rijeku i poljubila vrata, nije obavila ništa. Neki su iz Zagreba otišli na sud u Split i jednako prošli - govori Travaš i ističe da nije problem u štrajku, da svatko ima pravo na štrajk, već je problem u tome što se nepotrebno stvara trošak odlaska na ročište unutar grada, a posebno za putovanja u drugi grad.

- Da je barem bilo kakvo generalno priopćenje da će biti odgoda ročišta na svim prvostupanjskim sudovima u Hrvatskoj, onda bismo znali kako se ponašati - rekao je Travaš, naglašavajući da na kraju trošak bespotrebnih putovanja pada na leđa stranaka.

SDLSN propitkuje ograničava li Vrhovni sud posljednjom naredbom pravo na štrajk

Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika (SDLSN) ponovio je u subotu da je štrajk pravosudnih djelatnika prema odluci suda zakonit, upitavši je li posljednja naredba Vrhovnog suda direktni udar na štrajk i pokušaj njegova ograničavanja.

Predsjednik Vrhovnog suda jučer poslijepodne izdao je predsjednicima sudova naredbu o načinu organizacije rada tijekom štrajka te pobrojao radnje koje sudovi moraju obaviti bez obzira na to što su službenici koji obavljaju sav "tehnički" posao u štrajku, priopćio je sindikat.

Ističu pritom da je štrajk prema odluci Županijskog suda zakonit i da su prošli svu zakonsku proceduru koja mu je trebala prethoditi.

Kažu također da Vlada tijekom postupka mirenja nije predložila pravila o poslovima koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka pa je taj posao odradio sindikat.

SDLSN napominje da su u najavi štrajka svim čelnicima rekli da se nužni poslovi neće prekidati dok su sindikalni povjerenici na pojedinim sudovima dogovarali s predsjednicima sudova koji poslovi će se obavljati i za vrijeme štrajka. "Dogovoreno je da se u štrajku hitni poslovi i nužni poslovi obavljaju, i tako se i radilo tijekom tjedna", rekla je u priopćenju predsjednica SDLSN Iva Šušković.

U sindikatu kažu da se pravosudni djelatnici koji su u štrajku od ponedjeljka pitaju je li to direktan udar na štrajk.

"Po novoj naredbi, primjerice Radni sud upućuje službenike da se ništa ne smije odlagati jer su po zakonu radni sporovi hitni. No, postavlja se pitanje jesu li nužni, poput ročišta radi isplate razlike plaće", kažu u sindikatu.

Smatraju kako se time pokazuje da oni koji su plaćeni najniže, najmanje vrijede Vladi za koju su rekli da je "svjesna težine situacije, ali ne želi pomoći najranjivijima pa koristi sve alate kako bi se štrajk zaustavio. Sindikalci su poručili da bez obzira na sve pritiske pravosudni djelatnici nastavljaju sa štrajkom i borbom za dostojanstven život.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
29. travanj 2024 20:03