Prema najnovijim podacima agencije Ipsos Puls o čitanosti tiskanih medija, Jutarnji list bilježi rastući trend. Večernji list pao je sa 8,6% po broju u siječnju na 7,4% u srpnju, dok Jutarnji list u istom periodu drži stabilnu prosječnu čitanost od 8,2%. Ako pak govorimo o dosegu novina, u srpnju je Jutarnji bilježio 20,3%, a Večernji 18,2%. Inače, Average Issue Readership označava broj ili postotak ljudi iz cijelog uzorka ili ciljne skupine koji je pročitao zadnji broj izdanja, dok Reach ili doseg pokazuje rezultate čitanosti tijekom dužljeg vremenskog perioda barem jednog broja određenog izdanja.
Na svojoj Facebook stranici Jutarnji danas ima 479.902 tisuće fanova, a portal Jutarnjeg mjesečno posjeti više od milijun čitatelja.
Među ostalim dnevnim tiskovinama jedino 24 sata ima veću čitanost, dok svi ostali bilježe značajno nižu čitanost na nacionalnoj razini.
Profesor s Fakulteta političkih znanosti Domagoj Bebić ističe da se tisak jednostavno treba prilagoditi novim medijskim potrebama.
“Niti jedna medijska forma nije izumrla, niti će izumrijeti. No, u ovoj tranziciji nisu se dobro snašli ni portali ni tisak.
Ovo što mi imamo na webu su zapravo hibridne forme koje nisu sigurne jesu li samostalni portal ili web stranice novina”, objašnjava profesor. Ističe kako se tisak jednostavno treba prilagoditi novim medijskim potrebama. I profesorica Gordana Vilović se slaže da novine neće nestati.
“Niti jedan medij do sada nije ubio onaj drugi već mu je promijenio mjesto na polici”, kaže.
No, ne možemo zanijekati da se trendovi i medijska scena zaista mijenjaju.
“Tisak će postati drugačiji, a web i Facebook moraju to pratiti. Ako su brojke dobre, to znači da se Jutarnji list dobro prilagodio. Trend pada čitanosti još uvijek traje, no on će se u jednom času zaustaviti, ali ako je u slučaju Jutarnjeg stabilan, to je jako dobro”, objašnjava Bebić. Glavni urednik Jutarnjeg lista Viktor Vresnik uvjeren je da veću čitanost možemo zahvaliti odmaku od političke estrade i protokola i vraćanju na stranice novina ljudi koji su doista važni za život građana. “Mislim na one ljude koji sudjeluju u procesima našeg odrastanja prema demokraciji. To ne znači da više nema političara, uvijek će ih biti, ali nema više političkog protokola koji uz sebe ne veže nikakav sadržaj. S nestankom suvišnih likova otvorio se značajan prostor za ljude koji doista aktivno sudjeluju u životu zajednice. Za ljude iz biznisa, kulture, sporta, iz svih društvenih segmenata. Nitko nije nedodirljiv, a svatko može biti zanimljiv ako nam nudi neki novi sadržaj.
Paralelno s tim, Hrvatsku smo vratili svijetu i na novinskim stranicama. Umjesto da novinski prostor dijelimo na ‘naš’ i ‘svjetski’, danas vijesti i priče dijelimo prema njihovu potencijalnom utjecaju na sve, pa i na hrvatske građane”, komentira Vresnik.
Dodaje i da web izdanje pridonosi širenju dosega sadržaja. “Format i medij danas postaju sve manje važnima.
Težina je na sadržaju i na relevantnosti i zanimljivosti ljudi i događaja o kojima pišemo”, objašnjava. Profesorica Vilović smatra da će novine biti prilagođene eliti. Većina novina koje opstaju okrenut će se analizama. “Taj moj stav ima uporište u iskustvima novina kojima se smanjuju naklade, ali one i dalje imaju svoju publiku i ne gase se”, objašnjava.
Kaže i kako joj se čini da je čitanost na jedan primjerak veća nego prije deset godina. “U generaciji kojoj ja pripadam, novine su još uvijek navika. Mogu pregledati portale, ali još volim taj magičan papirnati oblik. Novine su novine”, zaključuje.