Mladi u Hrvatskoj roditeljski dom napuštaju tek s 32 godine - šest godina kasnije od prosječnog stanovnika EU te 13 godina kasnije od Šveđana - a mnogi su oni koji ga ne napuštaju čak ni kad osnuju vlastitu obitelj: prema podacima Eurostata objavljenim u publikaciji “Biti mlad u Europi”, Hrvatska je država s najmanjim udjelom kućanstava koja čine samo roditelji i djeca, i jedina država u kojoj su najčešći oblik obitelji s djecom - višegeneracijska kućanstva.
Male plaće
Hrvati su na prvom mjestu po prosječnoj dobi napuštanja roditeljskog doma. Dok u sjevernim državama članicama poput Švedske, Danske i Finske mladi odlaze u ranim dvadesetim, muškarci u Hrvatskoj u prosjeku to čine s gotovo punih 34 godine, po čemu su prvi u EU. Kćeri se nešto ranije sele iz roditeljskog doma, u prosjeku s 30 godina. Čak 83 posto Hrvata u dobi između 25 i 29 godina živi kod roditelja, a u Švedskoj njih samo 2,5 posto. Nakon mladih u Hrvatskoj, najkasnije roditeljski dom napuštaju Maltežani, Slovaci, Talijani i Grci.
Kao glavni razlog tako dugom ostanku s roditeljima mladi najčešće navode financijske razloge, no tu svakako treba ubrojiti i tradiciju i komociju karakterističnu za južne zemlje: više od polovice mlađih od 34 godine koji žive s roditeljima istovremeno su i zaposleni. Za pretpostaviti je da im plaće nisu visoke i da im se, iako rade, nije lako osamostaliti. Ipak, s druge strane, mladi Šveđani i Norvežani naučeni su da će u mladosti, kad se odvoje od roditelja, živjeti ispod praga (doduše, tamošnjeg) siromaštva.
Eurostat upozorava da broj djece i mladih u cijeloj Europskoj uniji opada te stanovništvo dramatično stari: ni jedna država EU nema stopu fertiliteta (statistički broj djece koju žena rodi tijekom života) 2,1 ili više, što je minimalni preduvjet da se stanovništvo prirodnim putem obnovi.
Samohrani roditelji
U Hrvatskoj tek u svakom četvrtom kućanstvu živi dijete, za razliku od, recimo, Irske ili Španjolske, u kojima je takvih 40 posto. U toj pak skupini u posljednjih deset godina broj obitelji koje čine mama, tata i djeca smanjio se za trećinu - i to ne zbog porasta samohranih roditelja (koji čine pet posto u ukupnom broju kućanstava s djecom), već zbog rasta višegenarcijskih kućanstava.
U 191.900 domova u Hrvatskoj žive roditelji s djecom, u 22.400 djeca sa samo jednim roditeljem, a u 233.200 njih živi više generacija.
Najveći postotak djece u udjelu stanovništva imaju Irska s 22 posto i Francuska s 18,6 posto. Najmanji je postotak u Njemačkoj i Bugarskoj, tek nešto više od 13 posto.
Hrvatska u još nekim kategorijama drži rekord: ima najveću stopu mladih od 20 do 24 godine koji pogibaju u prometnim nesrećama. U Hrvatskoj je 2013. godine poginulo 25 mladih na svakih 100.000 stanovnika, dok je prosjek EU 12. Na zadnjem smo mjestu i po udjelu djece koja od četvrte godine do polaska u školu pohađaju vrtić: kod nas je takvih 71 posto, dok je u većini država članica taj postotak veći od 90.
Konzumiranje droga
No po nekim stvarima kojima se ova studija bavi Hrvatska stoji nešto bolje od drugih država članica. Roditelji bi se svakako zgrozili zbog činjenice da je 13 posto mladih između 15 i 16 godina u Hrvatskoj u zadnjih 12 mjeseci najmanje jednom konzumiralo marihuanu ili hašiš, ali taj postotak je znatno niži od EU prosjeka od 20 posto, a svakako puno niži nego kod njihovih vršnjaka u Češkoj gdje je to učinilo čak 30 posto njih. U usporedbi s drugima, pozitivnim se smatra da čak 87 posto mladih Hrvata nije nikada konzumiralo navedene droge.
Mladi i alkohol
Srednjoškolci u Hrvatskoj, točnije njih 42 posto, najmanje su jednom bili u alkoholiziranom stanju, što je nešto više od EU prosjeka od 40 posto, ali manje nego u Danskoj, gdje je pijano barem jednom u godinu dana bilo čak 69 posto mladih između 15 i 16 godina.