ZAGREB - Nezavisni sidikat znanosti i visokog obrazovanja godinama je kupovao državne obveznice i na taj način udvostručio svoj kapital. Kada je predsjednik Velikog vijeća Sindikata Vilim Ribić prije dvije godine na elitnoj lokaciji u Zagrebu kupio zemljište za dva milijuna eura, mnogi su se pitali otkud sindikatu znanosti toliki novac.
“Štedjeli smo 16 godina, a udio od članarina oročavali u niskorizične poslove”, govorio je tada Ribić. Koji su to niskorizični poslovi - nije htio otkriti.
Imale jamstva države
Tomislav Smital koji je od 2000. do 2004. bio finacijski tajnik Sindikata prisjeća se danas da je sindikat novac ulagao u obveznice.
Uglavnom su se, kaže, kupovale obveznice čiji je izdavatelj bila Republika Hrvatska. Bilo je nešto malo i korporativnih, ali i te su imale jamstva države.
- Koliko mi je poznato, prvi sam u Hrvatskoj uveo takvu vrstu ulaganja u sindikate. Ideju mi je dao Nenad Bakić, koji je u to vrijeme bio predsjednik uprave Helios obveznog mirovinskog fonda.
Uvijek je nagluplje da vam novac stoji na računu, a u to je vrijeme bilo najbolje kupovati obveznice jer je omjer između dobiti i rizika bio najpovoljniji - rekao je Smital koji nije htio ulagati u dionice jer je svog poslodavca procijenio “kao vrlo konzervativnog”.
Smitala je Ribić u sindikat doveo iz biznisa s temeljnim zadatkom da sačuva sindikalni kapital. No on je, kaže, pametnim ulaganjima taj kapital u roku od tri do četiri godine uspio - udvostručiti.
Uz to sindikat je punih 12 godina primao novac iz proračuna za rad sindikalnih povjerenika. Samo u ovoj godini Vlada je sindikatu uplatila 2,3 milijuna kuna. Vrlo je izvjesno da će Vlada u sklopu mjera štednje sindikatu uskoro uskratiti taj novac.
Neki pred bankrotom
O količini novca kojim raspolaže njegov bivši poslodavac Smital zbog poslovne etike ne želi govoriti. Jednostavna računica pokazuje, pak, da što od članarina, što od države, Ribićev sindikat koji ima oko 11 tisuća članova godišnje uprihodi oko milijun eura.
- Ako imate relativno visoke prihode i štedite, imate mali broj zaposlenih s malim plaćama, onda vama nije nikakav problem kupiti neko zemljište ili bilo što drugo. Meni je veća enigma to kako su se neki veliki sindikati doveli u situaciju da su sada pred bankrotom - kaže Smital.
Na zemljištu u Ulici Florijana Andrašeca, u samom središtu Zagreba, trebao bi niknuti sindikalni dom, no njegova gradnja još nije počela.
Zemljište je kupila tvrtka “Sindikat gradnja” čiji su vlasnici tri sindikata - sindikat znanosti, medicinskih sestara i učitelja, a direktor Vilim Ribić.
Garaža na tri kata
Ispod zgrade planira se gradnja garaže na tri kata, a sindikati su najavili da će dva kata zgrade i dio parkirnih mjesta iznajmljivati.
- Ako me pitate jeli bilo mudro od sindikata da kupi to zemljište, kao financijaš odgovorit ću vam da jest, jer je sada najbolje vrijeme za ulaganje u nekretnine. Ako me pitate privatno, mislim da im to nije trebalo - rekao je Smital.
‘Uvijek korak ispred Vlade’
Brojni Ribićevi suradnici s kojima smo ovih dana razgovarali čelnika sindikata znanosti opisuju kao čovjeka teške naravi zbog čega su mnogi otišli iz sindikata. No, ističu da je štedljiv i dobar pregovarač. Da je Ribić u pregovorima uvijek korak ispred Vlade, smatra i Smital.
- Ribiću se jedno mora priznati, po mnogim svojim potezima pokazao se uspješnijim pregovaračem od mnogih ljudi u Vladi. Recimo, to da mobilni operateri uplaćuju u državni proračun pet posto od prihoda koji ostvare od svake sms poruke ili razgovora, bila je njegova ideja. Ribić je to ispregovarao u korist Vlade - rekao je Smital.