RASPRAVA

Sabor: Predloženi zakon o arhivima nema procjenu učinaka

    AUTOR:
  • OBJAVLJENO:
  • 06.02.2018. u 16:54

Davor Pongračić / Hanza Media

Saborski Odbor za zakonodavstvo u utorak je podržao Vladin prijedlog novog zakona o arhivskom gradivu i arhivima, pri čemu redovni članovi nisu imali zamjeki na prijedlog, dok je vanjski član Odbora Ivan Milotić naveo više, među inim, da nije provedena procjena učinaka propisa.

To je bitna anomalija, jer novi zakon ima dalekosežne financijske i nefinancijske učinke, kazao je Milotić, podsjetivši da je Vlada proljetos kod "kozmetičkih", Mostovih izmjena istoimenog zakona procijenila da će za provedbu trebati 70 milijuna kuna.

Novi zakon, napominje, državnim tijelima propisuje obvezu digitalizacije gradiva, što traži opremu, ljude, prostor, a lokalnim jedinicama obvezu gradnje arhivskih depoa.

Zakon stoga, zaključuje, funkcionira po načelu 'brigo moja, prijeđi na drugoga'.

Upozorava na visoke cijene korištenja arhivske građe te na podnormiranost zakona. Između 90 i 95 posto merituma prepušta se pravilnicima, tvrdi Milotić koji smata da bi Odbor trebao odbiti glasovati o predloženom zakonu i "stvar" uputiti predsjedniku Sabora da odluči.

Vaša primjedba o procjeni učinaka stoji, Odbor će ju dostaviti Hrvatskom saboru, odgovara Milotiću predsjednica Odbora Marija Jelkovac (HDZ).

Poljičak: Nema zapreka za prvo saborsko čitanje

Državni tajnik u Ministarstvu kulture Ivica Poljičak odgovara kako nema zapreka za prvo saborsko čitanje novog zakona, tumači kako će obveza o procjeni učinaka biti ispunjena, kako su općine u obvezi graditi arhivska spremišta i po zakonu iz '97., dakle ne radi se o novosti, ocjenu o podnorimirnosti naziva paušalnom.

Praksa je da se donese zakon, pa se ide na izradu pravilnika, ovim zakonom ih je predviđeno šest, kaže Poljičak i navodi da su i u Ministarstvu uočili da su cijene korištenja arhivske građe negdje bile visoke.

"Postoje ozbiljne tendencije, primjerice u kinotečnom fondu, da ljudi u komercijalne svrhe žele koristiti arhivsko gradivo", navodi Poljičak i ističe da će se, ako je gradivo nekome nužno za posao, učiniti sve da se cijene korištenja snize.

Novi Zakon o arhivskom gradivu i arhivima ranije je dobio podršku matičnog Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu, a sam Sabor o njemu će raspravljati u srijedu.

Njime se, tumače iz resornog Ministarstva kulture, bitno liberalizira korištenje arhivske građe i omogućuje transformacija javnog arhivskog gradiva iz tradicionalnog u digitalni oblik.

Donošenjem novog zakona značajno će se smanjiti troškovi za sve javne ustanove koje imaju obvezu čuvanja arhivskog gradiva te za gospodarstvo, objasnila je na Vladinoj sjednici ministrica kulture Nina Obuljen.

Novi zakon liberalizira dostupnost gradiva. "Javno arhivsko gradivo bit će dostupno od njegova nastanka, ako zakonom nije drugačije određeno, što do sada nije bilo slučaj“, rekla je ministrica, pojasnivši da se ukida rok od 30 godina nedostupnosti.

Zakonom se, navela je, kvalitetno rješava i pitanje dostupnosti arhivskog gradiva nastalog od 1945. do 1990. godine.

"Podaci o javnom arhivskom gradivu nastalom do 30. svibnja 1990. godine dostupni su bez ograničenja, osim zaštićenih osobnih podataka, s tim da se osobnim podacima, u smislu ovog zakona, ne smatraju podaci o obavljanju službenih dužnosti i poslova, utjecaju i ulozi osoba koje su obnašale javne dužnosti te pripadnika i suradnika službi sigurnosti nedemokratskog režima u tom razdoblju“, kazala je.

Mostove izmjene Zakona propisale su pak da je javno arhivsko gradivo nastalo do 22. prosinca 1990., kada je donesen hrvatski Ustav, dostupno bez ograničenja, odnosno 30 godina od nastanka, uz neke mjere zaštite osobnih podataka.


Besplatno se prijavite na portala Jutarnji.hr

Izdvajamo