Povjerenje ulagača u Njemačkoj u kolovozu je poraslo više nego što su ekonomisti očekivali, što je još jedan signal oporavka najvećega europskog gospodarstva, od kojeg se očekuje da iz dugotrajne recesije izvuče cijelu eurozonu.
Prema podacima Europskog centra za ekonomska istraživanja ZEW iz Mannheima, indeks povjerenja ulagača koji predviđa ekonomska događanja šest mjeseci unaprijed porastao je sa 36,3 na 42, a očekivanja su bila da će rasti na 39,9.
Rizik dužničke krize
- Bolji od očekivanih, podaci iz Kine i SAD-a odrazili su se i na povjerenje njemačkih ulagača. Ekonomija je zdrava i to bi trebalo pomoći drugim europskim zemljama da rastu. No, još postoji rizik da bi dužnička kriza mogla planuti - izjavila je za Bloomberg Aline Schuiling, viša ekonomistica banke ABN Amro u Amsterdamu.
Vjeruje se da su rastu povjerenja njemačkih ulagača pridonijeli i prvi znakovi kraja recesije u važnijim zemljama eurozone, kao i snažno povećanje domaće potražnje. Eurostat bi trebao danas objaviti podatke u BDP-u u drugim kvartalu, a prema procjenama analitičara, eurozona će, nakon šest kvartala pada, ostvariti blagi rast od 0,2 posto.
Već su objavljeni podaci o industrijskoj proizvodnji, najrelevantnijem pokazatelju kretanja ukupne ekonomije, a oni govore da je u lipnju u eurozoni ostvaren godišnji rast od 0,3 posto, prvi put nakon 20 mjeseci. Pritom je u Njemačkoj proizvodnja rasla 2,4 posto, pozitivne rezultate bilježe i izvoz te narudžbe proizvođača, a burzovni indeks DAX od 4. srpnja popeo se više od pet posto.
Njemačko Ministarstvo financija procjenjuje da je BDP zemlje u drugom tromjesečju porastao 0,75 posto.
Kancelarki Angeli Merkel, koja upravo nastoji uvjeriti birače da joj povjere i treći mandat, ti pokazatelji nesumnjivo idu u prilog.
Prema procjeni središnje njemačke banke, Budesbanka, nakon ovogodišnjeg rasta, od 0,3 posto, BDP će iduće godine rasti po stopi od 1,3 posto. Za eurozonu se, pak, ove godine očekuje pad od 0,6 posto, a u 2014. rast od 1,1 posto.
- Njemačka ekonomija uhvatila je zamah i nastavlja biti stabilno sidro Europe. Mala nezaposlenost podržava privatnu potrošnju i samo je pitanje kada će se probuditi investicijska aktivnost - rekao je Lothar Hessler, ekonomist u HSBC Trinkaus & Burkhardt u Düsseldorfu. No, dok se njemačka ekonomija budi, što joj očito ne polazi teško za rukom, mnoge zemlje Europe još tapkaju u krizi.
Oni kojima ne ide
- Čini se da je rasla samo Njemačka. Aktivnost je vrlo slaba u Francuskoj, a u Italiji i Španjolskoj i dalje slabi - primjećuju analitičari. Francuska je smanjila ekonomske prognoze za ovu godinu i prvi put nakon 2009. zabilježit će pad BDP-a od 0,1 posto. MMF je nedavno savjetovao Francuskoj da smanji trošak rada i zaustavi rast poreza kako bi povećala konkurentnost. Zabrinuti predsjednik Francois Hollande, kao i njegova vlada, odustali su i od odlaska na godišnji odmor. Razlike unutar Europe su velike, pa se može očekivati da će oporavak biti raznolik. No, ono što je bitno jest promjena raspoloženja.
- U Europi ne očekujemo bum, ali pomak postoji i to će se osjetiti na tržištima i u svjetskoj ekonomiji. Postoji promjena percepcije, ljudi prije nisu vidjeli izlaz iz krize, a sada vide rast - rekao je Joseph Lupton, viši globlani ekonomist banke JPMorgan Chase u New Yorku.
Taj dašak optimizma iz eurozone već su osjetile i neke zemlje u istočnoj Europi, primjerice Rumunjska, Poljska i Slovačka. Do Hrvatske, nažalost, još nije stigao.
Nagovještaji oporavka, poput laganog rasta maloprodaje, ostaju preslabi za izlazak iz recesije i u drugom se kvartalu očekuje pad BDP-a. Ipak, pozitivan sentiment u okruženju, osobito u Njemačkoj, koja je drugo izvozno tržište hrvatskim proizvođačima, svakako će biti poticajan.
Većina ekonomista već je najavila da bi u drugom dijelu godine moglo doći do oporavka.
Što to znači za Hrvatsku
Međutim, problem je u tome što bi, s obzirom na strukturne probleme s kojima je suočena domaća ekonomija, oporavak mogao biti vrlo skroman, znatno sporiji nego u drugim zemljama.
Kako su i nedavno upozorile rejting agencije, premalo je impulsa koji bi mogli potaknuti rast. Ekonomija je nekonkurentna i previše oslonjena na domaće tržište, navodi Moody’s u posljednjem izvješću “Credit opinion”.
Uz visoku zaduženost, još je vrlo ranjiva na vanjske rizike, a nije u stanju optimalno iskoristiti ni šanse poput oporavka potražnje u eurozoni.
Linić se zadužio za 700 mil. eura uz kamatu od 5 posto
Promjena sentimenta u eurozoni utječe i na smirivanje nervoze na tržištima, što je osobito važno za zemlje kojima je zaduživanje bilo vrlo skupo. Prinos na talijanske obveznice, npr., danas je pao na najnižu razinu od lipnja 2011. No, to se baš i ne može reći za Hrvatsku.
Ministar financija Slavko Linić danas se na domaćem tržištu kratkoročno zadužio za 700 milijuna eura, na rok od godinu i pol dana i uz kamatnu stopu od pet posto. Taj izlazak na tržište bio je očekivan jer 15. kolovoza na naplatu stižu europski trezorski zapisi izdani u veljači prošle godine. S obzirom na to da se država tada zadužila uz kamatu od 5,25 posto, moglo bi se reći da je sada bolje prošla. Međutim, otkako je cijena zaduživanja u svijetu značajno pala, i analitičari ocjenjuju da je kamatna stopa od pet posto na tako kratak rok danas “relativno visoka”.
No, banke su već prije najavile da je vrijeme jeftinog zaduživanja i za državu došlo kraju. Njihovo poslovanje u međuvremenu se malo zakompliciralo i rezultati su im sve slabiji, a i država je izgubila investicijski kreditni rejting. A nema ni naznaka da će se stanje državnih financija uskoro popraviti.
Rumunjski fenomen
Najbrži rast proizvodnje u Europskoj uniji ostvaruje Rumunjska, zemlja jeftine radne snage koja je postala odredište mnogih proizvođača. U lipnju je industrija u toj zemlji porasla 9,6 posto, a stabilan rast bilježi od 2011. godine, kada se počela oporavljati od snažnog pada ekonomije. Zemlja ostvaruje i solidne stope rasta izvoza, što upućuje na to da se uspijevaju nametnuti na inozemnom tržištu, a analitičari primjećuju i oporavak poljoprivredne proizvodnje.
BDP Rumunjske lani je porasto 0,7 posto, a ove godine to je jedna od rijetkih zemalja kojima su prognostičari mijenjali izglede na bolje. MMF, primjerice, nedavno joj je povećao prognozu rasta sa 1,6 na dva posto. Razlog tome, kako je izvijestila šefica Misije MMF-a Andrea Schaechter, vrlo je uspješan završetak dva programa koje je zemlja imala s tom institucijom. Smanjila je deficite i danas se uspijeva povoljnije zadužiti. Nastavak oporavka očekuje se i u 2014. godini, uz stopu rasta od 2,25 posto. Rumunjska je nedavno postigla drugi stand-by aranžman s MMF-om, vrijedan četiri milijarde eura.
Industrijska proizvidnja u zemljama Euripske unije
Bugarska -4,4
Češka -3,0
Italija -2,1
Nizozemska -2,0
Španjolska -1,9
Hrvatska -1,6
Slovenija -1,5
Francuska -0,3
Grčka 0,5
Litva 1,3
Portugal 2,2
Njemačka 2,4
Slovačka 2,8
Irska 3,3
Estonija 4,7
Poljska 5,3
Rumunjska 9,6
Izvor: Eurostat