Samo 16,39% birača glasovalo do 11 sati. Na izborima 2000. godine izašlo je gotovo 25% birača

ZAGREB - U povijesti parlamentarnih izbora u Hrvatskoj, na birališta do 11 sati nikada nije izašlo manje birača. Prema priopćenju Državnog izbornog povjerenstva, baziranom na podacima prikupljenima s 94 biračka mjesta, na području Hrvatske danas ujutro do 11 sati glasovalo je tek 16,39 posto birača ili njih 565.001.

Prije četiri godine u isto vrijeme na birališta je izašlo gotovo 18 posto birača, a 2000. godine njih čak 24 posto.

Stoga se, sudeći po jutarnjem odazivu, čini da se ostvaruje predizborni strah najvećih izbornih igrača - slab odaziv. Kukuriku koalicija pribojavala se da birači neće izaći na birališta smatrajući da je njihova pobjeda, sukladno anketnim predizbornim predviđanjima, već gotova stvar te da jedna glas više ili manje neće bitno utjecati na nju. Strah je bio toliki da je Kukuriku koalicija finale izborne kampanje posvetila isključivo motiviranju birača za izlazak na izbore.

S druge strane, u HDZ-u su se pribojavali da njihovi tradicionalno vjerni birači ovaj put neće glasovati razočarani u HDZ zbog svih afera koje su ovu stranku pratile posljednjih mjeseci. Politički analitičari prognozirali su da HDZ-ovi birači, unatoč razočarenju, neće glasovati za suprotnu opciju, već će izabrati ostanak kod kuće na dan izbora.

Najveći broj birača, prema podacima DIP-a, obavio je ujutro svoju građansku dužnost u I. izbornoj jedinici, koja obuhvaća centar Zagreba, zapadni dio Zagrebačke i istočni dio Krapinsko-zagorske županije. Tamo je izašlo 20,27 posto birača. Promatrajući gradove, Zagreb je pri vrhu s također više od 20 posto birača koji su izašli na birališta. Na prvom je pak mjestu Karlovac, u kojem je izašlo 22,73 posto birača.

Karlovac se nalazi u VII. izbornoj jedinici, u kojoj je kao cjelini izašlo nešto više od 19 posto građana, čime je ta izborna jedinica na drugom mjestu najveće izlaznosti birača do 11 sati.

Najmanju izlaznost bilježi V. izborna jedinica, koja obuhvaća područje Vukovara, Požege i Slavonskog Broda, a u kojoj se natječu aktualna premijerka Jadranka Kosor kao nositeljica i prva na listi HDZ-a te Igor Dragovan, prvi na listi Kukuriku koalicije. Tamo je do 11 sati izašlo tek 13,52 posto birača. Po gradskim središtima te jedinice izlaznost se kretala između 14 14,28 posto u Slavonskom brodu i 14,57 posto u Vukovaru.

Peta izborna jedinica HDZ-u je posebno važna, jer je ta stranka 2000. godine, kad je izgubila izbore, samo u toj jedinici osvojila većinu glasova. Na ovim izborima, kazali su analitičari, uspjeh ili neuspjeh HDZ-a neće se mjeriti pobjedom ili porazom na izborima, već činjenicom hoće li uspjeti dosegnuti barem uspjeh iz 2000. godine.

No, broj birača koji izlaze na izbore na svim proteklim parlamentarnim izborima bio je najmanji upravo u toj izbornoj jedinici, gdje je izlaznost, primjerice, 2003. godine, bila čak petinu manja od državnog prosjeka.

Druga HDZ-u važna jedinica je IX. izborna jedinica, u kojoj je izlaznost također iznimno mala, oko 14 posto. U toj jedinici, koja obuhvaća Liku, šibensko i zadarskoj područje te dio Splita, natječu se Božidar Kalmeta i Darko Milinović kao HDZ-ove uzdanice, a protvnici su im Ranko Ostojić i Ingrid Antičević-Marinović iz Kukuriku koalcije. U Zadru je izašlo samo 13,36 posto birača, što je najmanji odaziv od sva 22 promatrana hrvatska gradska središta.

Sličnu nisku izlaznost birača od tek 14,25 posto izašlih na glasovanje bilježi i X. izborna jedinica, koja se prostire na jugu Dalmacije.

U XI. izbornoj jedinici, koja se odnosi na dijasporu, odaziv birača također je iznimno malen. U Bosni i Hercegovini na 30 biračkih mjesta u Mostaru, Sarajevu, Tuzli i Banjoj Luci prvog dana glasovanja, odnosno u subotu, izašlo je tek 5.643 birača ili njih 2,13 posto. Na šest birališta u Srbiji odaziv je također bio vrlo slab.

Prema podacima kojima raspolaže DIP, u subotu do 17 sati u Srbiji je glasalo ukupno 264 birača, a pravo glasa ima ih više od 30.000.