ZAKONSKA OBVEZA

Savjet HNB-a: Državnom proračunu 483 milijuna kuna

    AUTOR:
  • OBJAVLJENO:
  • 11.05.2016. u 16:30

Zagreb, 160615.
Hotel Sheraton.
Konzultantska tvrtka PwC Hrvatska, uz pokroviteljstvo Europske komisije, organizirala je konferenciju Dvije godine u EU - Kako zatvoriti financijsku konstrukciju u projektima i financiranim iz EU fondova.
Na fotografiji: Boris Vujcic guverner Hrvatske narodne banke.
Foto: Damjan Tadic / CROPIX
Damjan Tadić / CROPIX

Foto: Damjan Tadić / CROPIX

 

Hrvatska narodna banka (HNB) prošle je godine ostvarila neto dobit od 2,03 milijarde kuna, od čega će, u skladu sa zakonskim odredbama, u državni proračun biti doznačeno 483 milijuna kuna, a ostatak ulazi u opće pričuve središnje banke, priopćeno je u srijedu nakon sjednice Savjeta HNB-a.

 

Savjet je, kako se navodi u priopćenju, prihvatio polugodišnju informaciju o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike u drugom polugodištu 2015. godine, kao i izvješća o ukupnom prošlogodišnjem financijskom poslovanju HNB-a, o kojima je mišljenje dao neovisni vanjski revizor.

 

"U 2015. godini središnja banka ostvarila je neto dobit od 2,03 milijarde kuna. Od toga će, u skladu sa zakonskim odredbama, u državni proračun biti doznačeno 483 milijuna kuna, a ostatak - radi se o nerealiziranom dijelu dobiti s osnove promjene tečaja - ulazi u opće pričuve središnje banke", ističu iz središnje banke.

 

Savjet HNB-a je na današnjoj sjednici razmotrio i najnovija gospodarska i novčana kretanja.

 

"Na početku 2016. godine nastavio se rast gospodarske aktivnosti, nakon njenog privremenog pada na kraju prethodne godine. Tome u prilog govore mjesečni pokazatelji: snažni rast industrijske proizvodnje, građevinarstva i trgovine na malo kao i nastavak povoljnih kretanja na tržištu rada. Godišnji pad potrošačkih cijena u ožujku se ubrzao zbog kretanja cijena energije, dok se pad stope temeljne inflacije usporio", navodi se u priopćenju.

 

Iz HNB-a ističu i kako je, unatoč izrazito ekspanzivnom karakteru monetarne politike, tečaj kune prema euru na kraju travnja blago ojačao u odnosu na kraj 2015. godine.

 

"Tijekom prvog tromjesečja 2016. plasmani banaka su se umjereno povećali, što je najvećim dijelom bilo rezultat prirasta kreditiranja poduzeća, dok su plasmani stanovništvu, isključujući utjecaj djelomičnog otpisa kredita u švicarskom franku povezanog s postupkom konverzije, stagnirali. Gotovinski fiskalni podaci pokazuju kako su se nakon snažne konsolidacije u 2015. i na početku tekuće godine nastavila povoljna fiskalna kretanja", navode iz središnje banke. 

 

Savjet HNB-a donio je i dvije odluke kojima se pravila rada Hrvatskog sustava velikih plaćanja i Nacionalnog klirinškog sustava usklađuju s odredbama Zakona o kreditnim institucijama i Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava.

 

Također, odlučeno je da kovanice kuna i lipa s oznakom godine kovanja "2016." budu puštene u optjecaj 23. svibnja ove godine.

 

Članovi Savjeta HNB-a suglasili su se s odlukom nadzornog odbora Prve stambene štedionice da Antonija Matošin dobije još jedan mandat na mjestu predsjednice uprave, kao i da dužnost članice uprave te štedionice preuzme Darija Hejna. Osim toga, Istarska kreditna banka, Umag, dobila je suglasnost za pružanje usluge izdavanja elektroničkog novca, navodi se u priopćenju.

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo