U idućih mjesec dana predsjednica HNS-a Vesne Pusić prepustit će kormilo HNS-a vjerojatnom nasljedniku Ivanu Vrdoljaku, koji je zasad jedini kandidat za tu dužnost, i otputovati u New York gdje će se na Općoj skupštini UN-a predstaviti kao jedna od sedmero kandidata za glavnog tajnika UN-a.
Odlika je demokratskih stranaka da imaju više kandidata za čelne funkcije, pogotovo za onu najvažniju - predsjedničku. Vi, međutim, smatrate da je za HNS dobro da ima samo jednog kandidata za predsjednika. Zašto?
- Politička stranka nije ni mjesna zajednica, ni općina, ni grad, ni država gdje se sučeljavaju različite političke vizije i različiti politički programi. Stranka je temeljna organizacija civilnog društva u kojoj se okupljaju građani istih ili sličnih stavova i svjetonazora te se zatim suočavaju s drugim političkim svjetonazorima i projektima na izborima pred građanima. I cijelo društvo i HNS nalaze se u situaciji u kojoj treba sačuvati sve ljude. Treba izbjeći ‘bratoubilački rat’ unutar stranke, nakon kojega se kandidati mogu pomiriti, ali ljudi na terenu, u podružnicama, tako zakrve odnose da konfrontacije ostanu i nakon unutarstranačkih izbora.
Prema kojem su kriteriju vodeća tijela HNS-a, a i vi osobno, odlučila da je baš Ivan Vrdoljak najbolji kandidat za lidera stranke? Dvojica župana iz HNS-a osvojila su dvostruko više preferencijskih glasova od njega: međimurski Matija Posavec 18.222, a varaždinski Predrag Štromar 16.790 glasova. Vrdoljak je u 4. izbornoj jedinici osvojio 8665 glasova. Zašto za predsjednika nije kandidiran netko od župana sa sjeverozapada Hrvatske?
- Prvo, Vrdoljak nije vodio kampanju za svoje preferencijske glasove, nego za preferencijske glasove drugog kandidata koji je na listi bio pozicioniran ispod mjesta koje je jamčilo siguran ulazak u Sabor, a ipak je dobio velik broj glasova. Ali, osvojeni glasovi nisu dominantni kriterij za kandidaturu. Dominantan kriterij je nacionalna prepoznatljivost. Vrdoljak je svojim poslom u Vladi postao apsolutno nacionalno prepoznatljiv, stekao je iskustva koja su važna za vođenje takve organizacije kao što je politička stranka, a po mom iskustvu vođenje stranke je najteži i najkompliciraniji posao koji sam radila. Smatram da Vrdoljak ima u sebi potencijal osobe koja okuplja, a ne dijeli, ima vrlo dobru komunikaciju s ljudima, u stranci ga vole, s puno članova je surađivao od Dubrovnika do Rijeke i Pule, od Međimurja do Slavonije. Najbolje je rezultate postigao u Osijeku, u jednom kompliciranom i kontroverznom političkom projektu, doveo HNS iz gotovo nepostojeće stranke u stranku za koju mislim da ima vrlo realne šanse imati sljedećeg gradonačelnika Osijeka.
Znači, Vrdoljak će se u svibnju 2017. kandidirati za gradonačelnika Osijeka?
- Moguće. Štromar i Posavec bit će uključeni u najuže vodstvo stranke. Oni su prvoklasni u svom poslu i jako nam je važno da nastave držati sjeverozapad. Ali, sjeverozapad Hrvatske ne može biti jedini dio gdje imamo uporište. Slavonija i Osijek su dijelovi u kojima je stranka najviše narasla u posljednjih sedam-osam godina. Želimo se koncentrirati na sve dijelove Hrvatske, jačati i izvan urbanih sredina i naših tradicionalnih uporišta.
Međutim, u 2013. i 2014. (za 2015. još čekamo izvješće) Državna revizija je Ministarstvu gospodarstva, koje je vodio Ivan Vrdoljak, dala uvjetno mišljenje zbog nenamjenskog trošenja proračunskog novca. Revizija je u njegovu Ministarstvu ustanovila milijune kuna isplaćenih vanjskim suradnicima za savjetodavne i druge intelektualne usluge te uporno toleriranje nenamjenskog trošenja državnih potpora namijenjenih restrukturiranju splitskog škvera koji je Vlada prodala Tomislavu Debeljaku. Bivšu ministricu kulture Andreu Zlatar Violić HNS je prisilio na ostavku zbog nenamjenskog trošenja stotinjak tisuća kuna, a Ivana Vrdoljaka, u čijem su resoru milijuni potrošeni nenamjenski, stranka kandidira za predsjednika HNS-a? Zar to nisu dvostruki kriteriji?
- U njegovu slučaju nije riječ o propustima. On je rješavao goleme probleme koji su ga dočekali u brodogradnji i uspio ih je riješiti. U trenutku kad je preuzeo Ministarstvo gospodarstva, brodogradnja nije bila niti taknuta, brodogradilišta su trebala propasti. On je taj koji je velikim angažmanom i intenzivnom suradnjom s Europskom komisijom uspio riješiti pitanje brodogradnje. Rezultat njegova rada je opipljiv i vidljiv: gotovo sva naša brodogradilišta preživjela su do danas, i to je golem plus. U svemu tome on nije uzeo nikakav novac, niti se okoristio.
Međutim, ako vlasnik Brodosplita milijune kuna namijenjenih restrukturiranju brodogradilišta troši nenamjenski, a Ministarstvo gospodarstva je u tom slučaju dužno raskinuti kupoprodajni ugovor ili ga natjerati da prestane s nenamjenskim trošenjem...
- Brodosplit je živ, ima narudžbe, a rasprava o državnim poticajima vođena je upravo s Europskom komisijom koja je na kraju prihvatila Vrdoljakove argumente. Situacija s našim brodogradilištima nije nešto za što postoje standardi uobičajenog poslovanja, to je izvanredna situacija u kojoj putem moraš osmišljavati projekt te s jedne strane poštivati okvire koje nam je zadala EK, a s druge održati brodograđevnu djelatnost. Mislim da mu moramo dati jedan golemi plus što je u tome uspio jer ni mnogo veće brodograđevne industrije, poput poljske, nisu preživjele. Mogao se vjerojatno držati nekih pravila koja uopće nisu osmišljena za ovakve situacije, jer za ovakve situacije nema pravila, i pustiti da brodogradnja propadne. Mjere se rezultati. Rezultat tipa ‘operacija uspjela, pacijent mrtav’ za mene nije rezultat.
Vidite li problem u činjenici što su poduzeća u vlasništvu osoba bliskih Vrdoljaku, poput njegove bivše supruge, koja se bave energetskim biznisom, upravo u njegovu ministarskom mandatu zabilježila radikalan rast prihoda?
- Iskreno rečeno, nemam pojma o tome i različite tračeve, koji se prepričavaju, treba raščistiti s njim, a ne sa mnom. Tračeva ima puno, uključujući i velike neistine koje leže u njima.
Podaci o prihodima privatnih tvrtki nisu tračevi, nego se nalaze u javno dostupnim bazama podataka.
- Što se mene tiče, to nije problem.
Tomislav Karamarko tvrdi da suradnja Domoljubne koalicije s HNS-om ne dolazi u obzir dok ste vi na čelu stranke, ali nije isključio mogućnost suradnje kad na čelo HNS-a dođe Vrdoljak. Što mislite o tome?
- To nije moguće sve dok HDZ vodi ovakvu politiku koju vodi, od kulture do obrazovanja, vrijednosti koje propagira i šovinizma. Kada bi bila riječ o stranci koja je konzervativna u fiskalnom smislu, suradnja bi sigurno bila moguća, ali sve dok se radi o stavovima koje zagovaraju i provode u svojim politikama, poput čistki na HRT-u, uključujući i humoristične emisije koje izbacuju iz programa sa staljinističkim obrazloženjima, dotad takva suradnja nije moguća. Mi nismo takva stranka, to nisu naši stavovi, to nije naš svjetonazor. Spekulacije koje dolaze iz HDZ-a o tobožnjoj mogućoj potpori HNS-a njihovoj Vladi samo su u službi plašenja Mosta. Uostalom, ovoj Vladi za potporu ne treba HNS, nego deset HNS-ovih zastupnika u Saboru. A ljudi u Klubu HNS-a danas su isti kakvi će biti i za godinu, pa i za tri godine.
Moguće je da država povuče moju kandidaturu
U travnju ćete pred Općom skupštinom UN-a predstaviti svoj program za glavnu tajnicu UN-a. Može li Vlada povući vašu kandidaturu?
- U povijesti se nikada nije dogodilo da država povuče kandidaturu nekoga čija je kandidatura već potvrđena, ali teoretski je to uvijek moguće sve dok Glavna skupština UN-a ne donese odluku o glavnom tajniku. Moja kandidatura je potvrđena, određen je termin intervjua koje kao kandidat moram proći te tri sastanka s Vijećem sigurnosti. Ne mogu se sad mučiti nečime na što ne mogu utjecati. Ono na što mogu utjecati jest moja prezentacija i kroz to prezentacija Hrvatske na tim intervjuima, i za to sam spremna. Uloga države u ovoj etapi svodi se na pomoć njezine diplomacije svom kandidatu i općenito na angažman države osobi koju je kandidirala. Što se mene tiče, ono što sam otpočela, to ću i završiti, pristojno i dostojanstveno.