Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova te prvi čovjek Nacionalnog stožera civilne zaštite Davor Božinović sazvao je konferenciju za medije kako bi komentirao presudu Europskog suda za ljudska prava u slučaju malene Madine, zbog koje neke udruge traže njegovu ostavku, ali i aktualnu epidemiološku situaciju.
Božinović je najprije komentirao navedenu presudu. Na izravno pitanje hoće li podnijeti ostavku, rekao je:
- Ako je to pitanje na kojem vam danas trebam odgovoriti, ne namjeravam podnijeti ostavku. Tek iščitavamo presudu, tu ima dosta toga. Postoje i drugi pravni lijekovi. O tome što ćemo poduzeti će se javnost obavijestiti, rekao je.
- S obzirom da je sve u tijeku nemam namjeru ovdje se očitovati na konkretne stvari jer će one možda biti dio podneska koje će u ime RH podnijeti naša prava zastupnica. Kad već govorimo o migracijama, ovo je tragičan događaj, gubitak dječjeg života. Molim vas da ne podcjenjujemo situaciju u kojoj se RH našla ne svojom krivicom i ne svojim izborom. Postoje skupine ljudi, obitelji koje su odlučile promijeniti mjesto boravka i doći u Europu. Više puta smo kazali da možemo razumjeti te želje. Kao što postoje pojedinci s individualnim željama da žive negdje drugdje, gdje će im pretpostavljaju biti bolje, u našem slučaju to su ljudi koji žele živjeti ovdje. Ali, Europa ih treba htjeti primiti. imali smo situaciju 2015.
- Spremnost je nestala. Europske države više nisu spremne primiti velik broj migranata iz drugih zemalja, jer to za njih znači i sigurnosni problem, ekonomski, socijalni i politički. Te 2015. i 2016. najveći dio njih u izbjegličkom valu prešao je preko RH, Hrvatska ih je bez problema transferirala u zemlje koje su njihov cilj i željele su ih primiti. Danas to više nije situacija. Zato ti ljudi više ne mogu računati na dobrodošlicu zemalja koje su im tada otvorile svoja vrata, rekao je Božinović.
'Hrvatska nije cilj migrantima'
Rekao je kako Hrvatska u toj situaciji postavlja i štiti, sprječava ilegalne ulaske na teritorij, ili će postati hot spot i zbrinuti veliki broj migranata.
- Mi smo, a i Europa, zauzeli poziciju da treba spriječiti ilegalan ulazak na teritorij EU i Hrvatske. Oni koji smatraju da im po međunarodnom pravu pripada pravo na azil, neka podnesu zahtjev. To znači da se treba javiti na granični prijelaz, reći ja sam progonjen iz te zemlje. Da bi došli iz Afganistana morate proći cijeli niz država i reći to isto, da bi došli do granica Hrvatske. U toj situaciji sigurno bi ih netko primio, to je naša obveza. Mi smo suočeni s ilegalnim prelascima ljudi koji sa sobom ne nose ili nemaju dokumente. Zbog čega? Zbog toga što, ukoliko podnesu zahtjev za međunarodnom zaštitom, oni u svakom trenutku ako napuste Hrvatsku i odu dalje mogu i trebaju biti vraćeni u RH, rekao je.
Kaže kako Hrvatska nije njihov cilj, nego su to Njemačka, Austrija i Francuska.
- Imate situacija da ti ljudi izbjegavaju proceduru koja je jasna i transparentna. Žele otići dalje od Hrvatske, a da bi to uspjeli moraju izbjeći hrvatske granične kontrole. Vrtim se cijelo vrijeme oko tog problema. Otkako sam postao ministar intenzivno govorim o tom problemu i tome da pitanje migracija treba sustavno riješiti na području EU-a, da ljudi koji žele u Europu znaju što mogu očekivati. Političke poruke nisu dovoljne. Hrvatska mora spriječiti i sekundarne migracije, švercerske i krijumčarske kanale. Mi smo država na vanjskoj granici EU-a, imamo najdulju kopnenu vanjsku granicu, rekao je.
Na ponovno pitanje o konkretnom slučaju i presudi, odnosno hoće li netko snositi posljedice, rekao je:
- Zakoni se nisu promijenili, sva postupanja u Hrvatskoj bila su sukladna propisima. Ovo je nova situacija. Proučit će se presuda, vidjet ćemo što tamo piše pa odlučiti o potezima. Ne znam što da vam više kažem, tek naši pravnici u institucijama koje su zadužene i involvirane trebaju to iščitati. S jedne strane imate situaciju da je nerijetko bilo slučajeva da se na europskim konferencijama i vijeću za unutarnje poslove govori o sekundarnim migracijama. Ljudi i oni koji podnesu zahtjev za azilom u RH svjesni su toga da ne žele ostati u RH. Dok čekaju da im se zahtjev riješi, šverceri dođu do njih. Hrvatska je u ovih nekoliko godina uhitila više od 4 tisuće krijumčara koji su organizirali protuzakonito prevoženje tih ljudi prema granici sa Slovenijom ili Italijom, na jugu odnosno u području Istre. To je situacija s kojom policija ima posla 24 sata dnevno, zahtijeva ogromne resurse, vi ste više manje bili na granici i znate o čemu govorimo, znate koja je težina te zadaće, rekao je Božinović.
'Policajci postupaju u skladu sa zakonom'
Rekao je kako su dosad provedena 22 krim istraživanja protiv policijskih službenika za koje se sumnja da su nezakonito radili poslove.
- Sve gdje se moglo dokazati vrijeme i mjesto gdje se nešto dogodilo, policija je reagirala, i sankcionirala pripadnike. To radimo sve vrijeme. Glavni ravnatelj policije ima uputu gdje se posebno naglašava ponašanje prema ranjivim skupinama, ženama i djeci. Vi ste izvještavali koliko je puno puta hrvatska policija spasila migrante iz rijeka, koliko su nosili trudnice, djecu do prvih zdravstvenih ustanova koje su im pružile pomoć. Uporno vam pokušavam ukazati na činjenicu da hrvatski policajci postupaju sukladno zakonu, na humanitaran i human način. Ako imate situaciju da svaki dan 400 do 500 ljudi želi ilegalno ući u Hrvatsku, a policija ih po zakonu treba spriječiti sukladno postupanjima u skladu sa zakonom, onda ne bih rekao da je teško zamisliti... U takvim situacija ne isključujemo mogućnost incidenata. Ljudi su spremni žrtvovati sve. To je tragedija, kazao je.
Božinović je kazao i kako su, dok se pitanje migracija ne riješi na razini EU-a, incidenti mogući.
- Na svaki ćemo reagirati kao i dosad. S jedne strane su ljudi koji su spremni riskirati sve, a s druge policajci koji moraju spriječiti ulazak na područje RH i za to dobivaju plaće. Obilazim europske konferencije i glavne gradove Europe, ukazujem na neodrživost ovakve politike. EU mora jasno reći na što je spremna, pa će procedure biti jasnije i onima koji dolaze. Isto je na granici Turske i Grčke, pa i Bjelorusije i Poljske. Sve će se analizirati, ne znam što će analiza pokazati. Želim hrvatskoj javnosti ukazati na težinu situacije s kojom se suočavamo i koja traje godinama. To ne može trajati predugo jer to nije normalno. Primjenjujemo zakonodavstvo za izbjeglice iz ratova kojih je bilo manje, sada imamo činjenicu da uz ljude kojima stvarno treba međunarodna pomoć, imamo cijeli pokret stanovništva iz drugih krajeva svijeta koji žele doći na područje EU-a. Hrvatska nesreća u sreći je da oni uglavnom žele s ovog istočno mediteranskog smjera proći preko teritorija RH. To nije naš izbor. Niti je izbor RH da ima toliki broj graničnih policajaca, niti da moramo ulagati u tehničko opremanje... Ta sredstva bi bilo bolje pametnije utrošiti, ali to moramo raditi. Država koja ne štiti granice gubi jednu od svojih temeljnih uloga, rekao je Božinović.
Zašto nitko nije preuzeo odgovornost?
Na pitanje zašto još nitko nije preuzeo odgovornost za slučaj Madine, ali ni za premlaćivanje migranata na granici, Božinović je rekao kako će se teško naći državno tijelo koje se više očituje o određenim situacijama.
- Sve što znamo, podijelimo s vama, osim ako se ne radi o tajnim izvidima. Sugerirate da bi netko to naređivao ili htio da se nešto takvo dogodi, to nije istina. Svi rade sve u sustavu da se u uvjetima s kojima se suočavamo maksimalno poštuje zakon, ali i da se izvrši zakonska obveza policije da spriječi ilegalni ulazak u Hrvatsku. Pojedinci nisu bitni u kontekstu ako želimo izvršiti ono na što nas zakon obvezuje. Stalno idu na teren. Možemo li predvidjeti, ako imate 500 ljudi noću, hoće li sve biti sukladno protokolima? Ne možemo, kao što ne možemo predvidjeti ni na bilo kojoj ulici u Zagrebu. Želimo da se to pitanje riješi kako bi rasteretili policijske službenike od nečega što daje rezultate, ali imamo i ovakve slučajeve koji nam sigurno nisu ugodni. Investirali smo u tehničko opremanje granice, uspjeli smo umanjiti pritisak na granicu za 40 posto u odnosu na lani. Otvorile su se druge rute kroz Europu jer se Hrvatsku sve više zaobilazi jer štiti svoje granice.
Rekao je kako je svaki izgubljen život tragedija, a pogotovo kad se radi o djetetu. Upitan o istrazi oko policajaca koji su snimljeni kako mlate migrante na granici, rekao je: 'Snimke su pregledane, određene su disciplinske mjere. To je ono što radimo.'
Novinari su ga ponovno pitali konkretna pitanja o presudi, no ministar je opet izbjegao odgovoriti.
- Dovodite me u situaciju da kao netko tko politički istupa govorim o pravnom tekstu kojeg moraju pročitati pravnici. Ne bih volio da tu previše ide političkih ocjena. Policija sprječava ilegalni ulazak na teritorij RH, to od nje traže hrvatski zakoni i Schengen kao i hrvatska i europska javnost. Sve je u skladu sa zakonom. Ne želim ulaziti u predmet. Odgovor na konkretna pitanja o ovom tragičnom slučaju, gdje je poginulo dijete, shvatite da smo u situaciji da moramo biti odgovorni za svaku riječ. Moramo vidjeti što piše u presudi, rekao je.
- Kasno sam stigao iz Rima, hvala vam što ste primijetili činjenicu da je policija dobila nagradu za human pristup ranjivim skupinama. To je Hrvatska i naša policija. Ljudi su spašavali migrante koji su se utapali, nosili kilometrima djecu do zdravstvene ustanove, zašto stvarati sliku da se tu nešto sistemski radi protuzakonito. U ovom mandatu, pogotovo od 2017., o tim pitanjima humanog pristupa razgovara se, provode se edukacije u suradnji s Frontexom i pravobraniteljicama. To je vrlo kompleksan posao. Mali broj članica je suočen s tim problemom. Jučer sam razgovarao s talijanskom ministricom koja ima veliki problem jer ove godine imaju 83 posto više dolazaka preko Mediterana, glavni problem su im morske rute. Razgovarao sam s turskim ministrom unutarnjih poslova, zabrinut je zbog novih valova ako se svi jače ne angažiramo, što će biti na proljeće. To su stvari o kojima razmišljamo i moramo voditi računa i ne umanjujem nijedan događaj. Najmanje mi je u interesu kao čovjeku i ministru izbjegavati odgovore na pitanja o žrtvama, kada pogine dijete, jednostavno moramo voditi politiku na način da postupamo u skladu sa zakonom i izvršavamo obveze, zaštitu mira i sigurnosti za sve građane i naše goste.
Uskoro izmjene Zakona o zaštiti pučanstva
Na presici je zatim bilo riječi i o pandemiji koronavirusa, ali i o slučaju preminule bebe u Zaraznoj za koju se pojavila informacija da roditelji nisu mogli ući u bolnicu zbog trijaže.
- Rezultat obdukcija mi se ne dostavlja, to je stvar zdravstvenih institucija, rekao je kratko o slučaju bebe.
Zatim je komentirao uvođenje lockdowna u Austriji.
- Mi donosimo mjere koje su naše, dogovorene na razini Stožera i Vlade. Uveli smo mjeru obveznog testiranja za građane koji rade u javnim institucijama jer testiranje je glavni alat detekcije virusa, a cijepljenje je glavni alat zaštite. Nijedno nije sto posto sigurno, ali je najbolje što imamo. Idealna zaštita je da se svaki dan testiramo. Jučer sam bio u Italiji, morao sam imati potvrdu. Tri puta sam cijepljen, prije puta morao sam se PCR testirati, a onda da bih ušao u Senat morao sam se još jednom testirati brzim antigenskim testom. Ako bi se svi držali temeljnih mjera, razmaka, nosili maske u zatvorenom, prozračivali prostorije, dezinfekciju ruku, onda nam ne bi trebale ni covid potvrde ni drugo što se koristi. To nije lako, društvo teško može funkcionirati ako smo u razmacima i hvala Bogu da imamo cjepivo koje ima i ograničeni rok u kojem pruža jačinu zaštite. Zato se donose mjere kojima snažno sugeriraju i propisuju obvezno cijepljenje trećom dozom, jer prema onome što je javnost dosad pokazala, a i zemlje kao Izrael, vidi se da je razina antitijela nakon treće doze na razini koje su bile predviđene za dvije doze, no tada se mislilo da će one biti dovoljne da završe priču. Sad vidimo da nije tko. Mislim da bi bilo najbolje da o ovim pitanjima razgovaramo smireno i na temelju onog što su najbolji pokazatelji. Imamo nekoliko država, opet spominjem Izrael, koje idu ispred ostalih i možemo pratiti kako se situacija s cijepljenjem odvija i što možemo očekivati.
Rekao je kako su bolnice glavna briga i da su mjeru testiranja uveli kako bi smanjili pritisak.
- Nećemo riješiti epidemiju jednom mjerom, da proglasimo kraj epidemije. Sve što se radi je da se pokušava umanjiti dinamika zaraze jer ako je više zaraženih to srazmjerno znači i više hospitaliziranih. Ako se hospitalizira velik broj ljudi, a to se događa, bolnice će morati uskratiti neke usluge onima koji ne boluju od covida. Pa svaki dan izvješćujete o tome, ukidaju se programi, Međimurje, Istra, zaustavljaju se operacije, to je taj rizik i treba nam razumijevanje i solidarnost onih koji su zdravi da sačuvamo bolnički sustav kako ne bi došli u situaciju da liječnici i sestre ne mogu voditi skrb o svim bolesnicima. S time se ne može baviti svaki liječnik, bolesne s covidom tretiraju određene specijalizacije, ograničen je broj, rade već više od godinu i pol dana u teškim uvjetima, moramo voditi brigu o tim ljudima. Ne može svaki liječnik koristiti respirator ili biti specijalist iz pulmologije ili imunologije, rekao je Božinović.
Novinari su ga pitali i kad se mogu očekivati izmjene Zakona o zaštiti pučanstva.
- Postoje razgovori na razini Vlade, kad budemo imali konačno rješenje o izmjeni Zakona o zaštiti pučanstva obavijestit ćemo vas. Uskoro.
Hoće li testirati i one s covid potvrdama?
Novinari su pitali Božinovića i razmišljaju li o testiranju cijepljenih u zdravstvenom sustavu i sustavu socijalne skrbi.
- Kad govorimo o zdravstvenom i sustavu socijalne skrbi, to je pitanje o kojem razmišlja i ako bude nekih novih rješenja predložit će ih ministar zdravstva. Što se tiče kupovine covid potvrda, policija je i danas objavila jednu takvu situaciju gdje je zdravstveni djelatnik izdavao potvrde bez pokrića.
Upitan planiraju li izdati sugestije za poslodavce koji se moraju nositi sa zaposlenicima koji se ne žele cijepiti, rekao je kako i u ovoj situaciji, kao i od početka borbe s covidom, pokušavaju djelovati na način da ljudi shvate što je najbolje za njih.
- To je najbolji smjer. Ne krećemo od toga da ljudi neće prihvatiti nešto što je dobro za njihovo zdravlje i zajednicu. Kad vidimo da nema druge nego poduzeti i neka rješenja koja sankcioniraju neka ponašanja, onda i o tome razmišljamo. Ovo nije situacija koja će trajati kratko. Najbolje što možemo je prihvatiti da je virus tu, da će još ne kratko biti s nama i da moramo korigirati nešto u ponašanju ako ga želimo izbjeći i izbjeći da se netko drugi zarazi i prođe loše. Ne smijemo se umoriti od toga da govorimo javnosti i građanima, u ovom trenutku nitko na svijetu nema drugo rješenje, svi pokušavaju izbjeći lockdown, to je jedna od efikasnijih mjera, ali si ju malo tko može priuštiti, rekao je.
Upitan o policajcima koji nemaju covid potvrde, a nisu se željeli testirati, rekao je: 'Oni koji su na neki način postupali suprotno policijskim ovlastima su ili predani na disciplinski postupak ili udaljeni s dužnosti'.
Novinari su Božinovića pitali i o prijedlogu ministra Fuchsa da se učiteljima dozvoli ulazak u škole odmah nakon prve doze cijepljenja, da ne moraju čekati 21 dan kako bi dobili covid potvrdu.
- To je pitanje za epidemiologe, jedino oni mogu davati odgovore, kazao je ministar.
- Najučinkovitije je provoditi mjere, najbolje sredstvo za detekciju je testiranje, a najbolje za zaštitu zdravlja je cijepljenje, ali možemo reći da će nakon pola godine učinkovitost padati pa je snažna preporuka da se cijepimo i s trećom dozom, jer to će podići imunosni odgovor i jače ih zaštititi. To nam je znanost dala kao dokaze s kojima možemo govoriti pred javnosti i govoriti o nužnosti zaštite svakoga. Bez obzira na prosvjede, pretpostavljam da ima dio ljudi koji ne žele ili teško prihvaćaju ove činjenice, dio ljudi vidi druge motive da se stvara nezadovoljstvo. Ništa od toga neće promijeniti činjenice, koje su takve da, ponavljam, temeljne protuepidemijske mjere testiranje i cijepljenje je nešto što nas drži ispred virusa. Ako to ne radimo, virus će biti ispred nas. Možete pročitati što će biti ako se ljudi ne zaštite. Ne možemo govoriti o rokovima, svaka situacija u kojoj će, pa i ova konferencija, ako pomogne da barem jedan dio javnosti prihvati, onda je to put za sve nas. Što se Adventa tiče, on ima povoljnu okolnost da se većina manifestacija događa vani, to je mnogo bolja situacija nego u zatvorenom zimi.
Novinari su ga na kraju presice još pitali i što će učiniti ako presuda u slučaju Madine postane pravomoćna, rekao je kako to - pitanje za budućnost.