ZAGREB - Ivica Kujnudžić, dosadašnji kontroverzni predsjednik Upravnog suda RH neće više voditi taj sud, odlučio je ministar pravosuđa Ivan Šimovnović.
Iako se Kujundžić natjecao za još jedan četverogodišnji mandat na čelu Upravnog suda, te je prema našim neslužbenim informacijama potegnuo snažne političke veze kako bi pritisnuo ministra Šimovnovića da dobije još jedan mandat u tome nije uspio.
Ministar Šimonović priklonio se stajalištu sudskog vijeća kojeg čine svi suci Upravnog suda, a koji su većinom glasova podržali njegova protukandidata, upravnog suca Antu Galića, inače člana DSV-a.
Podsjetimo, Kujundžića je u veljači 2004., nedugo nakon povratka HDZ-a na vlast DSV imenovao sucem Upravnog suda, a u studenom 2005. imenovan je i predsjednikom Upravnog suda iako je u prosincu 2003. godine zbog krivotvorenja potpisa podređene mu općinske državne odvjetnice iz Zagreba, čime je nanio imovinsku štetu gradu Zagrebu, morao napustiti Državno odvjetništvo.
Za predsjednika Visokog prekršajnog suda ministar Šimonović imenovao je suca toga suda Zorana Potočkog, a Županijski sud u Zagrebu i u iduće će četiri godine voditi dosadašnja predsjednica toga suda Mirjana Rigljan.
Šimonović je danas objavio imena ukupno dvadeset i troje predsjednika sudova u Hrvatskoj, prvih koje je imenovao u svim ministarskom mandatu. Uz predsjednike Upravnog i Visokog prekršajnog suda imenovao je i predsjednike jedanaest županijskih sudova i deset općinskih.
Zakon o sudovima, naime, ministru pravosuđa daje snažnu ovlast da imenuje predsjednike svih sudova u Hrvatskoj, osim predsjednika Vrhovnog suda kojeg bira Sabor te predsjednika Ustavnog suda kojeg biraju sami ustavni suci.
Iako je dvadeset i troje predsjednika sudova imenovao prema starom Zakon o sudovima, Šimonović je naglasio da je već kod ovog prvog imenovanja koje je obavio poštivao novu odredbu unesenu u Zakona o sudovima koja je stupila na snagu 1. siječnja ove godine, a prema kojoj predsjednike svih sudova ministar mora imenovati u konzultaciji s predsjednikom Vrhovnog suda.
Minsitar Šimovnić tvrdi da je kod imenovanja predsjednika dvadeset i tri suda dosljedno poštivao i mišljenja sudačkih vijeća koja se prethodno izjašnjavaju o kandidatima za predsjednike sudova i preporuku predsjednika Vrhovnog suda Branka Hrvatina.
Šimonović je najavio da da u svibnju ove godine očekuje otvaranje poglavlja 23 o pravosuđu u ljudskim pravima, ujedno i najzahtjevnijeg u pristupnim pregovorima Hrvatske s EU. Ustvrdio je da u Ministarstvo pravosuđa još uvijek nije stigao ni jedan zahtjev s nekog od hrvatskih sudova kojim se traži da osoba pravomoćno osuđena u Hrvatskoj, a koja je pred presudom prebjegla u BiH u toj državi ode na izdržavanje kazne. Taj zahtjev sudovi mogu poslati temeljem izmijenjenog Sporazuma između Hrvatske i Bih o izvršavanju sankcija u kaznenim predmetima.