Na nadolazećim lokalnim izborima, u Splitu će se zanimljiva politička utakmica voditi na centru i desnici. Najozbiljniji kandidat u tom smislu je Vice Mihanović iz HDZ-a, a konkurira mu Željko Kerum.
Ostaje nejasno hoće li se u utrku za mjesto gradonačelnika definitivno uključiti i Tomislav Mamić, vlasnik trgovačkog lanca "Tommy", što će dodatno zakomplicirati prognoze o pobjedniku izbora u najvećem dalmatinskom gradu. O tome i drugim temama, razgovarali smo s Vicom Mihanovićem.
Opći dojam je da se u mandatu HDZ-a i HGS-a nije napravilo onoliko koliko se obećalo i moglo. Od većih projekata odrađena je sanacija Karepovca, spašena je i šuma na Marjanu, no na Žnjanu se, nakon što su uklonjeni bespravni ugostiteljski objekti - zapelo.
S obzirom na to da projekt postoji, a ishođena je i lokacijska dozvola koja je preduvjet za početak radova, što se realno može dogoditi na Žnjanu u idućem mandatu, ma komu pripao?
- Žnjan je omiljena splitska šetnica i bit će prioritet među kapitalnim projektima mog programa. Jamčim da ćemo ga završiti u idućem mandatu! Kao što ste sami rekli, sadašnja gradska uprava je pripremila svu potrebnu dokumentaciju i ne vidim nijedan razlog da taj projekt ne realiziramo.
Žnjan mora biti dostupan svim građanima kao rekreacijska i zelena zona grada. Naravno da smo svi htjeli bržu realizaciju, međutim dovoljno je reći da se pomorsko dobro u zemljišne knjige upisivalo punih osamnaest godina. To naravno građane ne zanima i njihovo nezadovoljstvo brzinom realizacije je potpuno razumljivo, rekao je Mihanović za Slobodnu Dalmaciju.
Splitski "metro" trebao je povezati Kopilicu i centar grada, no na kraju je ispalo da se vlakom nitko nije vozio. Što treba napraviti da ta prometna veza profunkcionira na pravi način, a da se na nju ne čeka sto godina?
- Strateške projekte treba demistificirati i približiti građanima. Ovdje se radi o dugoročnom projektu koji obuhvaća četiri grada, a čiji će razvoj uvelike ovisiti o komunikaciji tih gradova i prilagodbi prostornonplanske dokumentacije tom zahtjevnom projektu.
To se može ostvariti jedino suradnjom gradova, Županije i državne vlasti. I ostvarit ćemo projekt do kraja iduće europske financijske perspektive.
U Splitu je parking postao veliki problem, naročito u istočnim gradskim četvrtima gdje ga kronično nedostaje. Zašto se po modelu javno-privatnog partnerstva ne grade garaže?
- Svjestan sam da je to gorući problem za puno naših sugrađana i izvor svakodnevnih frustracija. Posebnu pažnju u svom izbornom Programu posvetio sam povećanju parkirališnih mjesta. U ovom trenutku imamo izdane ili su u pripremi dozvole za četiri garaže i one moraju biti u fazi realizacije već u prvoj godini mog mandata.
Radi se o Lokvama, Dobrilinoj, Odeskoj i Doverskoj, ukupnog kapaciteta 1224 mjesta. Preostale četiri lokacije koje je pripremio Split parking realizirat će se do kraja mog mandata. Infrastruktura je bitna, međutim ključ odgovora nalazi se u poboljšanju javnog prijevoza putnika.
Na tom polju napravljen je veliki iskorak te je odrađena zahtjevna faza nabavke novih autobusa. Novi autobusi te siguran i točan dolazak na destinaciju uvelike će smanjiti broj vozila u prometu.
Pametnim prometnim i građevinskim planiranjem parkinga uz prometnice možemo doći do nekoliko tisuća novih parkirališnih mjesta. Smatram da su gradske komunalne tvrtke trenutno financijski kapacitirane za iznijeti spomenute investicije. Ako bude potrebno, razgovarat ćemo i o svim drugim modelima izgradnje parkinga.
Odvajanje otpada
"Čistoća" se, a pogotovo "Parkovi i nasadi", trude održati kakav-takav red u Splitu, no dok smo grad kontejnera iz kojih se smeće prekrcava na ulicu, sav se trud radnika spomenutih tvrtki čini uzaludan.
Je li moguće da u 21. stoljeću nismo kadri selekcionirati otpad, iako to u manjim sredinama, poput otoka Krka, odavno rade. Što treba napraviti gradska vlast da konačno maknemo smrdljive škovace koje ljeti "cvrče" na suncu u željeznim kontejnerima i zaudaraju?
- Primijenit ćemo nove, dostupne tehnologije. Ukopat ćemo sve kontejnere u gradu kako se ne bi širio neugodni miris, bolje reći smrad. Najprije ćemo to napraviti u centru grada, a onda i u ostalim dijelovima. Za to imam gotove projekte i rješenja. Ako su to mogli napraviti neki drugi gradovi, zašto ne bi mogao i Split?
Što se tiče razdvajanja otpada smatram da je uvijek bolje ići u smjeru stimulacije poželjnog ponašanja, nego u smjeru kažnjavanja. Edukacije su bitne, ali nisu dovoljne. Sitnica poput dodatne kante u kućanstvu ili pričvrsnica za novu kesu na postojećoj kanti može znatno utjecati na razdvajanje otpada.
Međutim, razumijem i naše sugrađane koji izgube motivaciju za razdvajanje otpada kad vide da sve završava u istom kamionu. To je razlog zbog kojeg smo osmislili konkretna dugoročna rješenja za odvajanje otpada.
Pitam vas to zbog toga jer imate privatnu tvrtku koja se bavi uzgojem cvijeća i dobro ste upoznati s činjenicom da zelenih površina u Splitu nedostaje.
Kako to popraviti u situaciji kad se vodi bitka za svaki pedalj zemljišta koje bi moglo poslužiti za gradnju stanova, koji su, nota bene, posljednjih godina papreno skupi što utječe na činjenicu da se mladi iseljavaju u Solin, Kaštela i Podstranu?
- O zelenilu bih mogao na dugo i na široko. Broj zelenih površina mora se povećati. Proračun gradske tvrtke iznosi 33 milijuna kuna. Iz mog iskustva, taj iznos je više nego dovoljan da uistinu postanemo zeleni grad.
Pitanje prostora ćemo prepustit struci. Split kao sveučilišni grad ima dovoljno stručnih ljudi koji mogu funkcionalno i kompetentno dati kvalitetne prijedloge. Itekako sam svjestan iznimno visokih cijena stambenih kvadrata u Splitu i zato sam u svom programu poseban naglasak stavio na izgradnju POS-ovih stanova za prodaju, ali i dugoročni najam na novim lokacijama.
Politički suparnici zamjeraju vam da istovremeno vodite vlastitu tvrtku i ravnatelj ste Lučke uprave. Kako ćete se u tom smislu postaviti ako dođete na čelo Splita?
- Moram vas ispraviti. Svoju tvrtku ne vodim već šest godina kada sam se isključio iz operativnog vođenja tvrtke, te prepustio upravljanje stručnim ljudima. Tvrtka je orijentirana na tržište, posebno na velike hotelske komplekse i nikada nije radila s Gradom Splitom niti će raditi s Gradom dok ja budem gradonačelnik.
Žrtva bez politikanstva
Ravnatelj ste Lučke uprave Split. Puno se govori o projektu Istočne obale koja se naslanja na područje kojim upravljate. Koliko je uređenje Istočne obale zahtjevan projekt i planirate li se u njega uopće upustiti ako budete dobili priliku postati gradonačelnik?
- Razvoju obalnog pojasa posvetit ću posebnu pažnju. Od Stobreča do Slatina. Idući tjedan počinje realizacija projekta proširenja Istočne obale kojim ćemo dobiti novi prostor za naše građane i nastavak obalne šetnice koju ćemo oplemeniti zelenilom. Upravo sam kao ravnatelj Lučke uprave pokrenuo navedeni projekt, shvativši našu ključnu ulogu u razvoju ovog vrlo važnoga gradskog projekta.
Ovim sam projektom želio potaknuti potpunu revitalizaciju Istočne obale. Cjelovita revitalizacija je višegodišnji projekt zbog složenosti imovinskopravnih odnosa te prostorno planske regulative jer se projekt ne može realizirati bez snažne potpore državne vlasti.
Vaš stranački kolega, gradonačelnik Splita Andro Krstulović Opara, najavio vas je kao "Vicu radilicu". No, bez obzira koliko će marljiv budući gradonačelnik ili gradonačelnica biti, sredstva kojima Grad raspolaže ograničavajući su faktor s obzirom na činjenicu da većina prihoda odlazi na hladni pogon?
- Itekako sam svjestan koliko je teško zaraditi svaku kunu te ću stoga biti vrlo racionalan po pitanju troškova i vrlo operativan po pitanju prihoda. U mom programu vrlo značajno mjesto zauzima povećanje gradskih prihoda, ali ne povećavanjem nameta građanima. Dapače, jedan od mojih prvih poteza bit će smanjenje prireza na devet posto.
To će izravno utjecati na standard brojnih naših sugrađana. Digitalizacijom ćemo svakako smanjiti troškove i povećati prihode Grada te biti bliži našim sugrađanima i podići razinu kvalitete usluge. Proračun Grada mora biti transparentan i svaki trošak javno dostupan.
Split se poprilično svjetonazaorski podijelio oko teme treba li vrtiću na Marjanu vrati ime "Palmina Piplović". Iako je prijedlog javno podupirao vijećnik Ante Zoričić, koji je podržavao HDZ-ovu i HGS-ovu koaliciju u Vijeću, prijedlog nije prošao. Vaš komentar?
- Poprilično zazirem od ideoloških tema u lokalnim kampanjama. Ne kažem da te teme nisu bitne, ali ne smiju biti dominantne. Životni standard građana i njihovi problemi moraju biti na prvom mjestu. Palmina Piplović je žrtva stranih okupatora. Kao čovjek i katolik smatram da se mora odati dužni pijetet žrtvama svih totalitarnih režima.
Oko imena vrtića, prakse i pedagoških standarda prilikom imenovanja, riječ bih prepustio struci, ali osobno smatram da žrtvu Palmine Piplović treba vrednovati bez politikantstva.
Stalno se govori o povratku Monumentalne fontane na Rivu, no to nikako da se dogodi. Kako gledate na tu temu? Treba li spomenik vodi, koji je podigao Antonio Bajamonti, krasiti Trg dr. Franje Tuđmana?
- Svjestan sam da ću ovim odgovorom naljutiti i zagovornike i protivnike povratka Monumentalne fontane na Rivu, ali želim biti gradonačelnik koji će se fokusirati na prioritete ovoga grada.
Među tim prioritetima ne vidim tu fontanu. Idemo poboljšati čistoću grada, riješiti se smrada iz kontejnera, smanjiti gužve, pokrenuti infrastrukturne projekte koji godinama čekaju, poput ulaza u luku. Svaka čast Zadru i Šibeniku, drago mi je vidjeti da se razvijaju, ali Split je dalmatinska metropola i njegov komunalni standard i gospodarska snaga moraju biti na puno višoj razini. To je moja misija, a kad to posložimo, možemo se baviti fontanama.
Spomenik Smoji
A spomenik Smoji? Nesumnjivo se radi o najvećem novinaru i piscu iz Dalmacije, no nikako da mu se odužimo za veliko djelo kojim je proslavio naš grad i zavičaj?
- Mnogi velikani pisane i slušane riječi, slike ili sporta zaslužuju spomenik. U mandatu Zvonimira Puljića politika je sa strukom usuglasila 20 imena najznačajnijih ličnosti grada Splita i definirala lokacije spomenika za iste, a među njima je i spomenik Miljenku Smoji. Poštivat ću tu odluku jer je donesena s najvećim mogućim konsenzusom.
U javnosti je prilično odjeknula vijest o kandidaturi Tomislava Mamića. Kako još nije otkrio sve karte, javnosti su preostale samo špekulacije. Po jednoj, Mamić bi, u slučaju dobrog izbornog rezultata, trebao zamijeniti Kerumov HGS i postati koalicijski partner HDZ-a u Splitu i Županiji? Doživljavate li poduzetnika Mamića u politici kao mogućeg političkog partnera ili suparnika?
- Svatko tko ispunjava zakonske uvjete može se kandidirati. Što više kandidata bude, to će biti jači legitimitet izabranoga gradonačelnika. U najavi svoje kandidature rekao sam da se neću baviti drugim kandidatima i vodit ću pozitivnu kampanju. Želim sučeljavanje programa, a ne osobna razračunavanja.
S obzirom na to da su HDZ i HGS sklopili u prošlom mandatu "brak iz nužde", a Andro Krstulović Opara i Željko Kerum u posljednje četiri godine uopće nisu komunicirali, računa li se opet na takvu koaliciju ili ona, s obzirom na iskustva iz Splita, za HDZ ne dolazi u obzir?
O koalicijama ćemo razgovarati nakon izbora. Uvjeren sam da će moj program biti pobjednički i da će lista HDZ-a imati najviše vijećničkih mandata. A onda ćemo tražiti partnere koji su spremni prihvatiti naš program, rekao je Mihanović za Slobodnu Dalmaciju.