Ako je suditi po podacima o rastu nelikvidnosti i najavama nove vlasti, pred Hrvatskom je godina masovnih stečajeva, u kojima bi bez posla, prema najcrnjem scenariju, moglo ostati i do 60.000 ljudi, što je grad veličine Pule!
Upravo je to, naime, broj zaposlenih u tvrtkama i obrtima koji su zbog neplaćanja do kraja listopada završili u blokadi. Prema podacima Fine, krajem listopada u blokadi je bilo 68.489 poslovnih subjekata, koji su nelikvidnost u Hrvatskoj “napumpali” do dosad rekordne razine od gotovo 40,2 milijarde kuna, što čini oko 12 posto hrvatskoga bruto domaćeg proizvoda (BDP).
Iako među njima ima i puno ‘fantomskih’ tvrtki - onih koje nemaju ni jednog zaposlenog i zapravo postoje samo na papiru - to ne umanjuje problem koji će Vlada Zorana Milanovića hitno morati početi rješavati želi li gospodarstvo spasiti od potpunog kolapsa. Kultura neplaćanja u Hrvatskoj nije novost: njome se morala baviti još i trećesiječanjska vlast, no njezini su razmjeri danas dvostruko veći nego 2000. godine, a manevarski prostor za djelovanje, zbog krize i besparice, prilično suženiji.
Američki model
Kao i 2000., nelikvidnošću će se i ovaj put baviti Slavko Linić , kojeg je Sabor potvrdio za novog ministra financija. Još u predizbornoj kampanji, Linić je bio na čelu tima Kukuriku koalicije, koji je radio na rješavanju problema nelikvidnosti. Prema onome što je tada govorio, Milanovićev kabinet nelikvidnost namjerava rješavati otvaranjem od 20 do 30 tisuća stečajeva, koji će osigurati, kako je Linić rekao na nedavnom savjetovanju ekonomista u Opatiji, “brzo i efikasno čišćenje”.
- Pristup mora biti subjekt po subjekt i rješenja za posljedicu ne smiju imati gubitak radnih mjesta. Može se uvesti američki model da se vjerovnici, dužnici i država međusobno dogovore o preustroju, a ako se problem tako ne riješi, tvrtka ide stečaj - poručio je tada Linić, ističući kako bi se u prvih šest mjeseci nove Vlade mogao riješiti dobar dio problema nelikvidnosti.
Linićeva šok-terapija mogla bi dati rezultat, no njene će posljedice biti teške, ako se zna da je Hrvatska potkraj listopada, prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), imala 294.000 nezaposlenih. Ekonomisti su već upozorili da ćemo u 2012. ući s više od 300.000 nezaposlenih: uzme li se u obzir socijalna bomba koja se upravo kotrlja ulicama Siska, ta brojka trenutno djeluje čak i konzervativno. Naime, jasno je da ni Hrvatska neće ostati imuna na novi udar recesije, koji već prilično trese Europu i prelijeva se i na nas, posebno na izvozno orijentiran dio našega gospodarstva. Otvaranje lavine stečajeva u takvoj situaciji za posljedicu može imati samo znanto povećanje broja građana koji spas neuspješno pokušavaju pronaći na šalterima Zavoda za zapošljavanje.
Produljenje agonije
Jedni od “dobitnika” nove, bankrotne 2012. bit će stečajni upravitelji kojima je porast posla sasvim izgledan. No, Darko Šket, stečajni upravitelj Peveca i jedan od najuspješnijih hrvatskih stečajnih upravitelja uopće, ističe kako ga to nimalo ne veseli.
- Nisam baš sretan zbog najava novih stečajeva. Ipak, krajnje je vrijeme da žito odvojimo od kukolja i vidimo koje tvrtke imaju perspektivu na tržištu, a koje nemaju. Pitanje je samo imamo li sposobnosti i znanja to provesti u djelo jer ćemo, u protivnom, imati samo produljenje agonije - poručio je Šket.
(...)