MAFIJAŠKI OBRAČUN

Srbi ubili i masakrirali svoga glavnog dilera kokaina za Zagreb

Raskomadani Cvetko Simić bio je jedan od glavnih operativaca tzv. zemunskog klana - prevozio je drogu i obavljao ‘čišćenja’
 Ranko Šuvar/CROPIX

ZAGREB - Cvetko Simić (41) žrtva je obračuna u beogradskom podzemlju, a ubijen je u “navlakuši” koju su organizirali jataci srbijanske mafije u Zagrebu. Policija je danas objavila da je dekapitiran leš pronađen u jarunskom jezeru zapravo Cvetko Simić, kum Luke Bojovića kojeg mediji i policija u Srbiji opisuju kao vođu narkokartela suprotstavljenog zločinačkoj organizaciji Sretena Jocića zvanog Joca Amsterdam.

Arkanov nasljednik

U Beogradu će se danas zbog Simićeva ubojstva sastati čelni ljudi policija Srbije i Hrvatske sa suradnicima. Milorad Veljović i Oliver Grbić razmijenit će saznanja o Simićevu ubojstvu kako bi se što prije došlo do izvršitelja i naručitelja njegova ubojstva.

Bojović je vođa zemunskog klana, organizacije koja slovi za jednu od najokrutnijih kriminalnih skupina na Balkanu koju je vodio i ratni zločinac Željko Ražnatović Arkan, a u kojoj zapaženu ulogu imaju pripadnici nizozemskog podzemlja Miloš Petrović Bato i Maruf Mrzić. Skupini je blizak i Milorad Luković Legija, osuđen za organizaciju obojstva Zorana Đinđića.

Rutinska provjera

U ratu skupina Luke Bojovića i Joce Amsterdama ubijeno je desetak pripadnika srbijanskog i BiH podzemlja. Simićev nestanak u Beogradu je 10. veljače prijavila supruga Ana, a srbijanska je policija, navodno, već tada imala podatke o njegovu ulasku u Hrvatsku. Prema svemu sudeći, ubijen je na području Zagreba. Truplo bez udova Jarunom je plutalo desetak dana, a u šumi na Savskoj opatovini 18. veljače pronađen je i Mercedes S klase bez registracijskih oznaka, spaljen kako bi se uništili tragovi. Riječ je o unajmljenom vozilu, po principu rent-a-car leasinga, koje se koristilo tzv. ekonomskim tablicama.

Simić je često boravio u Zagrebu, odsjedajući u hotelima Sheraton i Antunović, najčešće ne pod svojim imenom. Visok oko 1,90 cm, snažne građe, svijetle kose i plavih očiju ostao je zabilježen u hrvatskim policijskim kartotekama nakon uhićenja u Kutini, gdje je pao na jednoj od cestovnih racija nakon likvidacije Ive Pukanića.





Policajci su ga, u sklopu rutinske provjere svih vozila srbijanskih oznaka, zaustavili na autocesti prema Srbiji i priveli na informativni razgovor zajedno sa suprugom. Kod sebe je imao manje količine opijata za osobnu upotrebu te čak osam mobitela. Nije posjedovao oružje, a na poligrafu je prošao sva pitanja o ubojstvu Ive Pukanića i Ivane Hodak te je nakon 48 sati pušten uz prekršajnu prijavu. Tada mu je, među ostalim, izuzet i DNK uzorak, koji se poklopio s uzorkom s trupla koje je pronađeno u ponedjeljak predvečer u jarunskom jezeru.

Izvori Jutarnjeg lista bliski istrazi tvrde da je Simić u Hrvatskoj boravio često, ali neupadljivo, uglavnom u Zagrebu i Slavonskom Brodu gdje je odsjedao u hotelu Zovko. Obitelj mu je iz Brčkog i često se kretao na relaciji Posavina - Srbija. Osim u Mercedesu S-klase, Simić se u Zagrebu pojavljivao i u terencu BMW 7 njemačkih oznaka.

Simićev DNK pronađen među 24.000 uzoraka

Forenzičari MUP-ova Centra za kriminalistička vještačenja “Ivan Vučetić” u roku od 24 sata riješili su zagonetku leša iz Jaruna bez glave, ruku i nogu. S ostatka tijela nađenog u Jarunu uzet je dio kosti, tkiva, kože i krvi radi analize. Pokazalo se da je u ostacima tkiva ostao sačuvan DNK i da je za izoliranje DNK iz tkiva, krvi i kože potrebno puno kraće vrijeme. Stručnjaci su imali DNK profil koji se poklopio s DNK profilom Cvetka Simića koji je otprije postojao u bazi. Oko uzimanja tkiva radi DNK analize i baza podataka u Hrvatskoj i Europi dugo se vode polemike. I dok se vode pravne rasprave, u “Vučetiću” je sakupljeno već više od 24.000 uzoraka DNK. Pravilnik kojim je dozvoljeno uzimanje tkiva bio je donesen i krajem devedesetih, a prvi poznatiji slučajevi u kojima su rađena DNK vještačenja bili su u tzv. zločinačkoj organizaciji. No, tada su neke ekspertize pale na sudu. I oko novog zakona o kaznenom postupku koji je predvidio da se DNK uzorci mogu čuvati i do 20 godina bilo je žustrih polemika.

Splitska odvjetnica Doris Košta tvrdila je da su hrvatske baze DNK nelegalne, no iz MUP-a je odgovoreno da nema nikakve zloporabe i da bi bez toga bilo nemoguće rješavati složena kaznena djela.

Prema novim propisima, nekoj se osobi i bez njezina pristanka može uzeti tkivo radi DNK analize. (D. Miljuš)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
28. svibanj 2024 09:01