ZAGREB
- Republika Srbija pokušala je prikriti i otuđiti tri vrijedna stana u Londonu, koja su pripadala bivšoj državi, a na koja pravo polaže i Hrvatska.
Kako doznajemo, riječ je o stanovima vrijednim između pet i šest milijuna funti, a nalaze se na prestižnim lokacijama u glavnom gradu Velike Britanije i sada ih koristi srbijanska diplomacija.
Hrvatska je u međuvremenu pokrenula sudski postupak protiv Srbije i dobila ga. Prema našim informacijama, Visoki sud pravde u Londonu 2. srpnja 2009. presudio je u korist Hrvatske.
Zabrana raspolaganja
Tu informaciju potvrdili su nam i u hrvatskom Ministarstvu vanjskih poslova, ali o detaljima sudske odluke nisu željeli govoriti. Hrvatska diplomacija otkrila je prijevaru tijekom 2007. godine, nakon što je već postignut dogovor o raspodjeli 123 diplomatsko-konzularna objekta bivše države diljem svijeta.
Posljednji sastanak zemalja sljednica SFRJ o podjeli imovine bivše države održan je u Zagrebu početkom 2007., ali Srbija ni tada nije prijavila tri vrijedna stana u Londonu.
Hrvatska je najprije zatražila sudsku zabranu raspolaganja spomenutim stanovima, koja je i prihvaćena za dva stana koja se sada koriste za smještaj diplomatskog osoblja Srbije.
Ali Srbija je uložila prigovor na zabranu raspolaganja za treći stan, vrijedan oko 2,5 milijuna funti, u kojemu je i sada smješten srbijanski vojni ataše.
Podržali Hrvatsku
Potom je pokrenut sudski spor kojim je Hrvatska zatražila zabranu raspolaganja spornom nekretninom, dok je Srbija pred sudom tvrdila da Hrvatska nema pravo na to.
Londonski Visoki sud pravde u konačnici je presudio u korist Hrvatske.
Ostale države sljednice nisu tužile Srbiju, ali su podržale Hrvatsku u namjeri da vrati otuđene stanove u sukcesijsku imovinu. Doznajemo da je Ministarstvo vanjskih poslova svim našim diplomatskim predstavništvima u svijetu poslalo zahtjev da provjere stanje imovine bivše države.
Skupa žalba
Nakon londonskog slučaja moglo bi se otkriti da su zatajene i neke druge nekretnine koje nisu upisane u prvotnu sukcesijsku listu diplomatsko-konzularnih objekata.
Sudski je spor u ime Hrvatske vodio odvjetnik James Crawford, ali nismo uspjeli doznati koliko su stajale njegove usluge. No Srbija će morati platiti Hrvatskoj više od 50.000 funti za pokrivanje žalbenih troškova.
Nikola Jelić
Kako doznajemo, riječ je o stanovima vrijednim između pet i šest milijuna funti, a nalaze se na prestižnim lokacijama u glavnom gradu Velike Britanije i sada ih koristi srbijanska diplomacija.
Hrvatska je u međuvremenu pokrenula sudski postupak protiv Srbije i dobila ga. Prema našim informacijama, Visoki sud pravde u Londonu 2. srpnja 2009. presudio je u korist Hrvatske.
Zabrana raspolaganja
| Srbija
Morat će nam platiti više od 50.000 funti za žalbene troškove 
|
Posljednji sastanak zemalja sljednica SFRJ o podjeli imovine bivše države održan je u Zagrebu početkom 2007., ali Srbija ni tada nije prijavila tri vrijedna stana u Londonu.
Hrvatska je najprije zatražila sudsku zabranu raspolaganja spomenutim stanovima, koja je i prihvaćena za dva stana koja se sada koriste za smještaj diplomatskog osoblja Srbije.
Ali Srbija je uložila prigovor na zabranu raspolaganja za treći stan, vrijedan oko 2,5 milijuna funti, u kojemu je i sada smješten srbijanski vojni ataše.
Podržali Hrvatsku
Potom je pokrenut sudski spor kojim je Hrvatska zatražila zabranu raspolaganja spornom nekretninom, dok je Srbija pred sudom tvrdila da Hrvatska nema pravo na to.
Londonski Visoki sud pravde u konačnici je presudio u korist Hrvatske.
Ostale države sljednice nisu tužile Srbiju, ali su podržale Hrvatsku u namjeri da vrati otuđene stanove u sukcesijsku imovinu. Doznajemo da je Ministarstvo vanjskih poslova svim našim diplomatskim predstavništvima u svijetu poslalo zahtjev da provjere stanje imovine bivše države.
Skupa žalba
Nakon londonskog slučaja moglo bi se otkriti da su zatajene i neke druge nekretnine koje nisu upisane u prvotnu sukcesijsku listu diplomatsko-konzularnih objekata.
Sudski je spor u ime Hrvatske vodio odvjetnik James Crawford, ali nismo uspjeli doznati koliko su stajale njegove usluge. No Srbija će morati platiti Hrvatskoj više od 50.000 funti za pokrivanje žalbenih troškova.
|
Dug iz Jugoslavije
Pripada nam 28,5 posto imovine bivše države Sporazum o sukcesiji SFRJ potpisan je još 2001. u Beču, a na snagu je stupio 3. lipnja 2004. nakon što ga je ratificirala i Hrvatska, kao zadnja u nizu. Hrvatska je tri godine odgađala ratifikaciju sporazuma jer se u međuvremenu otkrilo da je nestalo 589 milijuna dolara deviznih depozita kojima je raspolagala Narodna banka Jugoslavije. Za sukcesiju je ostalo samo 50 milijuna dolara. Za razliku od Račanove vlade koja nije htjela ratifikaciju Sporazuma prije nego što se utvrdi gdje je novac, Sanaderova je Vlada po hitnom postupku u veljači 2004. predložila ratifikaciju sporazuma. Prema sukcesijskom sporazumu, Hrvatskoj je pripalo 28,5 posto ukupne imovine bivše države. Hrvatska je dosad dobila u posjed zgrade veleposlanstava u Beču, Haggu i Lisabonu, rezidencije u Helsinkiju, Madridu, Stockholmu i Oslu, konzulat u Torontu te dva stana u Trstu. |
Nikola Jelić