Nakon osvježenja koje smo imali s ponedjeljka na utorak, slijedi nam zatopljenje, ponovno vrući dani, pogotovo četvrtak, petak, a u dobrom dijelu Hrvatske i subota. Nakon toga dolazi promjena vremena koja će vrlo vjerojatno zahvatiti cijelu Hrvatsku. Osim kiše – često u obliku pljuskova praćenih grmljavinom, a ponegdje i olujnih nevremena – imat ćemo i pad temperature pa će sljedeći tjedan mnogima biti podnošljiviji. Može se dogoditi da u unutrašnjosti Hrvatske ne bude vrućih dana, toplijih od 30 stupnjeva, a i na Jadranu će osvježiti, osobito na sjevernom”, otkriva u Briefingu meteorolog i urednik na HRT-u Zoran Vakula kakvo nas vrijeme očekuje do kraja srpnja.
Cijelu emisiju Briefing možete pogledati na kraju teksta:
„Dugoročna prognoza predviđa nastavak iznadprosječnih temperatura zraka i u kolovozu. To je gotovo sigurno. To znači da će biti vrućih dana. Ne znam hoće li biti toplinskih valova koji mogu djelovati na ljudsko zdravlje, ali vjerojatno će ih biti. Kada su vrući dani, dovoljna je samo mala količina hladnog, vlažnog i nestabilnog zraka da dođe do oluje”, govori Vakula.
„Informacije o vremenu koje imamo na raznim stranicama i aplikacijama nisu dovoljno pouzdane. To su obmane i varke. Na primjer, prognoze koje kažu da će prekosutra u točno određeno vrijeme u nekom dijelu Zagreba pasti kiša. Te prognoze još uvijek nisu pouzdane i pitanje je hoće li ikada i biti, pogotovo za brdovite krajeve gdje je još teže prognozirati vrijeme nego u ravnici, pogotovo kada je riječ o oborinama”, ističe Vakula pa dodaje da postoje i oborine koje nisu padaline, a to su rosa, mraz i inje koji ne padaju nego se talože na biljkama. Otkriva nam koju prognozu on prati kada je na godišnjem odmoru.
„Ljudska prognoza, od meteorologa s iskustvom, je najmanje loša. Radim prognozu na temelju barem stotinjak izračuna različitih modela atmosfere. Takve su prognoze na Hrvatskom radiju, Hrvatskoj televiziji i drugim nacionalnim televizijama gdje rade moji kolege meteorolozi. Razne aplikacije sadrže samo jedan izračun jednog modela atmosfere, ali prognoze na HRT Meteo aplikaciji su ljudske prognoze koje ja radim i pratim. Ta aplikacija je rezultat višedesetljetne suradnje HRT-a i Državnog hidrometeorološkog zavoda. Najpouzdanija, preko 95 posto, je prognoza za današnji i sutrašnji dan i postoji za 55 mjesta u Hrvatskoj, za treći, četvrti i peti dan je po hrvatskim regijama, a za šesti i sedmi dan je za kopneni i primorski dio Hrvatske. Što je dan prognoze dalji, to smo nesigurniji”, objašnjava Vakula. Tvrdi da ne treba vjerovati kompjuterskim izračunima, odnosno prognozama koje tvrde u sat pa i u minutu točno kada će negdje doći do oluje. Treba vjerovati samo ljudima ili radarskim slikama oborina koje pokazuju brzinu premještanja kišnih oblaka. Ljetna nevremena je jako teško predviđati.
„Sada vidimo da nam ovaj vikend slijedi promjena vremena, ali se ne usuđujem reći hoće li biti olujnog nevremena ili tuče u, recimo, Zagorju ili Međimurju. To se može prognozirati samo nekoliko sati unaprijed. Ponekad, kao što je bilo nedavno u Splitu kad je došlo do naglog razvoja oblaka i olujnog nevremena, to se nije vidjelo ni dva sata unaprijed”, kaže Vakula dodajući da su se u zadnjih 30 godina povećali učestalost i broj takvih jakih nevremena.
„Imat ćemo i dalje četiri godišnja doba, ali je pitanje koliko će trajati. Zime su u prosjeku blaže i kraće, imamo zatopljenja već u ožujku i travnju, sve ranije u godini imamo vruće dane i sve kasnije dolazi do zahlađenja. I prije smo imali ekstremno vrućih dana, ali zadnjih 20-ak godina imamo učestalije nizove vrućih dana. Ta dugotrajna vrućina bez noćnog osvježenja djeluje na naš organizam i povećana je smrtnost od nje”, naglašava Vakula pa priznaje da je njemu osobno vrućina draža nego kada mu je hladno iako na sebi ima mnogo slojeva odjeće.
„Sretan sam što postoje amateri, zaljubljenici u meteorologiju. I sam se trudim zainteresirati djecu pa radim promocije po vrtićima, školama, knjižnicama, župama... Sam sam kriv što je tih hobista i znatiželjnika sve više. Ali ljuti me što neki ljudi ne provjeravaju izvor informacija pa dolazi do kaosa. Ivan Šolić ili „Mali Vakula” se meteorologijom bavi jako dugo. On je završio šumarski fakultet, ali je aktivan kao meteorolog, ljudi ga prate i vjeruju mu. Imao je puno kvalitetnih prognoza. Šteta što nije završio PMF, inženjersku fiziku ili geofiziku s meteorologijom. Postoji i studij fizike okoliša na PMF-u u Splitu. Ja kao meteorolog nikada ne bih javno nekome davao savjete o srčanim manama i krvožilnom sustavu. Time sam dovoljno rekao”, ističe Vakula. Priznaje da mu laska i dokazuje mu da je nešto postigao u životu kada dođe u neko mjesto pa mu ljudi kažu da i oni imaju svog Vakulu misleći na nekoga tko se amaterski bavi meteorologijom.
„Ne znam zašto sam ostao prepoznatljiv. Samo se trudim dati sve od sebe, kvalitetno analizirati i prognozirati vrijeme kao i moje kolegice i kolege iz DHMZ-a i drugih institucija gdje rade meteorolozi”, govori Vakula i otkriva da su mu tadašnji direktor DHMZ-a Tomislav Vučetić i legendarni meteorolog Milan Sijerković, kojeg smatra svojim meteorološkim ocem, 1994. ponudili posao u DHMZ-u i prije nego što je diplomirao, iako nije bio odličan student.
„Nešto su prepoznali u meni i drago mi je da sam opravdao to povjerenje. Tada mi je cilj bio jednog dana pred penziju biti šef operative kao Milan Sijerković. Ali sve je krenulo prebrzo. Danas imam 55 godina. Već 12 godina radim na HRT-u. Sada mlade kolege guram što više pred kameru, a ja se kao urednik zadržavam iza nje, pripremam emisije. Volim svoj posao”, kaže Vakula.
Komentari
8