Ni trinaest godina od početka uvođenja Bolonjskog procesa na hrvatska sveučilišta reforma sustava studiranja nije ni blizu očekivane. Najuočljiviji neuspjeh je što studij nije skraćen s četiri na tri godine, već produljen na pet, pri čemu tržište rada ne prepoznaje trogodišnje studije, odnosno - provostupnike.
O tome je progovorio i predsjednik Ivo Josipović koji krivca za neuspjeh Bolonje vidi ne samo na sveučilištima koja su “samo prepjevala Bolonju” već i u gospodarstvu i javnom sektoru koji nisu podržali uvedeni koncept. Gotovo da i nema natječaja za prvostupnike, primjećuje Josipović.
‘Smeće od zakona’
No bivši ministar znanosti Hrvoje Kraljević, koji je 2001. potpisao prihvaćanje Bolonjske deklaracije, krivca vidi upravo u - predsjedniku.
- Bolonjski proces kod nas je postavljen na potpuno krivim temeljima što se tiče zakona i provedbe - kaže Hrvoje Kraljević (ministar od 2000. do 2002.), i dodaje da reforma i zakon koji je tada počeo pripremati da bi Hrvatska išla u smjeru prave Bolonje nisu uspjeli zaživjeti. - Zakon koji je pripremljen u vrijeme moga mandata moj nasljednik Gvozden Flego bacio je u smeće i tada je zajedno s predsjednikom Josipovićem napisao smeće koje je sada zakon - tvrdi Kraljević. Rezultat je, nastavlja, što su gotovi svi preddiplomski studiji fakultetski, a ne sveučilišni kao što to zahtijeva Bolonja.
- Smatram suvišnim komentirati iskaze renomiranog i međunarodno priznatog sveučilišnog profesora i predsjednika države o žalosnim rezultatima primjene Bolonjskog procesa u Hrvatskoj budući da se s njima slažem - kaže Kraljevićev nasljednik Gvozden Flego (2002. - 2003.).
Reforma visokoobrazovnih kurikuluma obavljena je, dodaje, mehanički umjesto restrukturacijom. Za brojne druge propuste, on smatra odgovornim - Ministarstvo znanosti. Dragan Primorac (2003. - 2009.) ne želi tražiti krivca već poručuje: trgnimo se i mijenjajmo stvari u hodu.
Dugotrajan proces
- Provođenje Bolonjskog procesa nije bio nečiji hir, već je njegovo provođenje posljedica međunarodnih dogovora da bi se od Europe učinilo najkonkurentnije gospodarstvo svijeta. Radi se o procesu koji traje i čija su poboljšanja konstanta - napominje Primorac. Ako gospodarstvo nije prepoznalo važnost preddiplomskih studija, ne treba očajavati - smatra Primorac. Proces treba usavršavati, kako to i čine ostale države EU.
Njegov nasljednik Radovan Fuchs (2009. - 2011.) misli da Bolonju treba žestoko revidirati.
- To sam kao ministar tražio od rektora. Da se presložie programi sveučilištima ne treba nikakvo ministarstvo. A zapošljavanje? Mi danas govorimo gdje ćemo zaposliti ove s trogodišnjim studijem, a nezaposleni su i oni s petogodišnjim - odgovara Fuchs.
Pero Lučin, rektor Sveučilišta u Rijeci, smatra da situacija s Bolonjom još nije katastrofalna, no svi znamo da nije dobro provedena u Hrvatskoj.
- Kada se išlo u Bolonju, sveučilišta su prilagođavala programe onako kako su ih razumjela u tom trenutku. Radilo se na uvođenju novog principa, no činjenica je da država, kao ni javni i privatni sektor, to nisu pratili. U većini javnih ustanova, uključujući i državne, sistematizacija radnih mjesta ne prepoznaje prvostupnike nego višu ili visoku stručnu spremu - objašnjava Lučin. Prilagodba nam je, dodaje, spora i loša, a sve je dodatno potencirala kriza koja nije otvarala nova radna mjesta.
Novi model za studij
I što sad? Odustati? - Bedastoća bi bila razmišljati o povratku na staro iako sada imamo hibridni model. Ono što možemo jest pronaći model kako ćemo organizirati naše studije i, naravno, razgovarati s poslodavcima - usmjerava riječki rektor. Studiji nam moraju postati fleksibilniji, sveučilišta poduzetnija, poslodavci komunikativniji. Moramo se, zaključuje Lučin, mijenjati, i to još i financirati. Nije dovoljno stalno pričati kako je obrazovanje ključ za izlazak iz krize.
Boras: Ne treba država baš za sve
- Činjenica je da se moramo poboljšati i slažem se s predsjednikom Josipovićem kada kaže da nam država ne treba propisivati svaki detalj u obrazovnom sustavu. Na primjer, Ministarsto znanosti za svako zapošljavanje na fakultetu mora sveučilištu dati suglsasnost. To treba mijenjati, jer država u sveučilišta mora imati povjerenja... - smatra Damir Boras, novi rektor Sveučilišta u Zagrebu.