TKO JE UČINIO PROPUST?

STRUČNJACI O SLUČAJU LINIĆ ‘Policija ne bi smjela tražiti međunarodnupomoć a da za to ne zna DORH’

Goran Mehkek / CROPIX

Iako ministar Ranko Ostojić tvrdi da nije bilo propusta u policijskom postupanju oko Slavka Linića, dio pravnih stručnjaka s tim se ne slaže

Je li hrvatska policija napravila određene propuste provodeći samostalno određene radnje u odnosu na bivšeg ministra financija Slavka Linića i s njim povezane osobe? Je li o poduzetim radnjama morala izvijestiti DORH, što prema informacijama i iz DORH-a i iz MUP-a nije učinjeno?

Mišljenja pravnih stručnjaka s kojima smo razgovarali na tu temu baš i nisu potpuno suglasna.

Zahtjev PNUSKOK-a

Ono što je neupitno jest da je PNUSKOK u kolovozu 2014. zatražio od Ureda za sprječavanje pranja novca da obavi provjere određenih novčanih transakcija.Konkretno, je li Linić u vrijeme dok je bio ministar uplatio milijun američkih dolara na račun Maje Čule, kćeri njegove supruge iz prvog braka, kao i je li Linić suvlasnik vrijedne vile u Švicarskoj.

Nakon obavljenih provjera ispostavilo se da su “operativna saznanja” policije, odnosno podaci iz anonimne prijave koju je policija dobila neistiniti. Policija je tada zastala s radom na tom slučaju, a o poduzetim radnjama nisu izvijestili državnog odvjetnika.

Iz vrha policije proteklih su dana isticali da se radilo “samo o provjerama kako bi otklonili sumnju da ne bi došlo do lažnog optuživanja prije provođenja izvida”.

Kad bi se pokazalo da su te sumnje opravdane, išlo bi se na izvide, rekao je među ostalim ministar Ranko Ostojić.

Ugledna zagrebačka odvjetnica Višnja Drenški Lasan smatra međutim da se u konkretnom slučaju definitivno radilo o izvidima o kojima je policija sukladno Zakonu o kaznenom postupku morala izvijestiti državnog odvjetnika.

- Policija prema ZKP-u, članak 207. stavak 1. ima ovlasti postupati sukladno Zakonu o policijskim poslovima i ovlastima te poduzimati izvide i druge mjere ako postoje osnove sumnje da je počinjeno kazneno djelo.

Sporni stavak

Međutim u 2. stavku istog članka propisano je da policija o izvidima kaznenih djela i svim drugim poduzetim radnjama mora izvijestiti državnog odvjetnika. Dakle, policija je o poduzetim radnjama u slučaju Slavka Linića morala izvijestiti državnog odvjetnika - jasan je stav odvjetnice Drenški Lasan, koja je pritom napomenula da policija osim toga ni nadležnom saborskom odboru, ako odbor traži takve podatke, nije smjela prešutjeti poduzete radnje. Njezino stajalište ne dijeli umirovljeni pravnik Ivan Kern, koji se u svojoj dugogodišnjoj karijeri bavio kaznenopravnom problematikom i kao sudac i kao tužitelj i kao odvjetnik.

Ni on ne spori da policija ima ovlasti, pa i dužnost provoditi predmetne radnje.

- Mislim da se ove radnje policije mogu nazvati prikupljanjem osnovnih podataka i da policija o tome nije morala izvijestiti državnog odvjetnika. Po meni, tu se nije radilo o izvidima, nego o detekciji mogućeg kaznenog djela, provjeri postoji li razuman poticaj da se nešto napravi. Da se neka transakcija pokazala sumnjivom, te da je policija morala nastaviti istraživati, onda bi to već bio kvalitetniji oblik postupanja, bilo bi to više radnji koje bi nesumnjivo postale izvidi. U tom bi slučaju policija morala izvijestiti DORH - smatra Ivan Kern.

Poznata odvjetnica, nekadašnja tužiteljica Jasna Novak, također ne dovodi u pitanje je li policija smjela postupati i preko Ureda za sprječavanje pranja novca zatražiti provjere podataka.

Ključna razlika

- Koliko mi je o radnjama koje su poduzete poznato iz medija, mislim da se u pravnom smislu ipak radi o izvidima. Zapravo je to vrlo teško pravno pitanje.

Međutim, ako se provjere traže preko međunarodene pravne pomoći, ako se uključuju tijela ili institucije drugih zemalja, a u zahtjevu stoji ime potencijalno osumnjičene osobe, a vjerojatno se spominje i sumnja na potencijalno kazneno djelo, onda se radi o izvidu. A u tom slučaju ZKP-om je jasno propisana obveza policije da izvijesti državnog odvjetnika o poduzetim izvidima - rekla nam je ugledna stručnjakinja za kazneno pravo ograđujući se još jednom time da govori na temelju javno objavljenih informacija.

Izdvajamo