NOVI ZAKON

SUKOB DVA MINISTRA SVE JAČI Vrdoljaku se ne žuri. Novog šefa HGK izabrat će do kraja 2015.

Goran Mehkek / CROPIX

Oba ministra otkrila su detalje svojih zakonskih prijedloga

Ministarstvo gospodarstva Ivana Vrdoljaka, kako doznajemo, jedino je ministarstvo koje se nije očitovalo o nacrtu novog Zakona o HGK koje je izradilo Ministarstvo obrta i poduzetništva ministra Gordana Marasa. Naime, pošto je Maras nakon održane javne rasprave nacrt zakona uputio na ocjenu ministarstvima, sva su ga ocijenila pozitivnim uključujući i Ministarstvo vanjskih poslova na čijem je čelu šefica HNS-a Vesna Pusić, koje je, doznajemo, imalo tek nekoliko sugestija i prijedloga.

Ignoriranje SDP-a

Vrdoljak je, pak, umjesto da se očituje o Marasovu prijedlogu, odlučio napraviti svoj prijedlog Zakona o HGK. To ne čudi s obzirom na to da su njih dvojica već mjesecima u sporu zbog tog nacrta. No, zanimljivo je, kako tvrde oni koji su vidjeli obje varijante, to da se Vrdoljakova verzija razlikuje od Marsove tek u nekoliko stavki, dok je 95 posto nacrta ostalo isto.

U čemu se, zapravo, dvojica ministara ne slažu?

Jedna od prvih stavki na kojima su se razišli je ta da Maras predlaže dobrovoljno članstvo za sve male poduzetnike, dok Vrdoljak predlaže neplaćanje članarine za tvrtke čiji je godišnji prihod manji od milijun kuna, te za start-up tvrtke do treće godine njihova poslovanja.

U Vrdoljakovu krugu smatraju da bi se Marasov prijedlog loše odrazio, ne samo na male poduzetnike koji više ne bi imali pravo na usluge HGK jer više nisu članovi, nego i na Komoru. Smatraju da mali poduzetnici, njih 97 posto od ukupnog broja članova, plaćaju samo 42 kune mjesečno, što nije puno. S druge strane, oni koji podržavaju Marasa drže da je svaka kuna bitna, te ističu da je Komora lihvarska, te da bezrazložno uzima novac, a za to ne daje adekvatne usluge. Kažu da će se HGK, uvede li se dobrovoljno članstvo, morati više truditi oko svojih usluga te da pridobije poduzetnike, umjesto da živi po starom “Vidoševićevu sustavu”.

Benefiti za članove

Osim toga, ako bi po Vrdoljakovoj verziji neki bili oslobođeni plaćanja članarine, upitno je, ističu, kako bi se to odrazilo na ostale koji plaćaju članarinu. Naime, nema garancije da se njima, primjerice, ne bi povisila članarina s 42 na 84 kune kako bi se nadoknadila razlika koja bi nastala oslobađanjem nekih od obaveze plaćanja.

Jedan od Vrdoljakovih prijedloga je, doznajemo, i taj da u Nadzornom odboru HGK sjede predstavnici Ministarstva gospodarstva i Ministarstva vanjskih poslova, a u Marasovu se prijedlogu ne precizira tko bi trebao biti u tom tijelu.

Treća odredba o kojoj dvojica ministara razmišljaju različito je ta da Maras želi da u Skupštini budu zastupljeni i mali, te srednji poduzetnici (oni koji su članovi, i to po 15 posto svakih), dok Vrdoljak u Skupštini želi samo velike tvrtke.

Nadalje, Vrdoljak je u svom prijedlogu Zakona, doznajemo, naveo i da HGK treba voditi registar svih tvrtki, a u Marasovu krugu smatraju da je to nepotrebno jer popis svih tvrtki već postoji u sudskom registru pa bi se tu radilo o nepotrebnim troškovima.

Kad je riječ o Vrdoljakovim prijedlozima o registru i članstvu u NO-u, isto je u javnoj raspravi predložio i HGK.

Za razliku od Marasa koji smatra da Zakon o HGK treba što prije izglasati kako bi se što ranije počelo i s reformama u Komori, Vrdoljak predlaže sporiji ritam, što bi donošenje novog zakona moglo prolongirati do proljeća sljedeće godine.

Važne razlike

Iako su se u početku razlikovali i po pitanju izbora nove uprave HGK, u zadnjim verzijama nacrta taj izbor je, zapravo, identičan. Naime, u početnoj verziji predviđalo se da se po danu stupanja na snagu novog zakona raspusti Skupština, Nadzorni i Upravni odbor, te da prestane mandat predsjednika Komore, nakon čega bi Vlada imenovala svog povjerenika koji bi u roku od tri mjeseca morao raspisati nove izbore.

Odluka vrha Vlade

No, već u nacrtu zakona koji je išao u javnu raspravu stajalo je da bi se u roku 90 dana od njegova stupanja na snagu proveli izbori za prvu skupštinu po novom zakonu, a nakon konstituirajuće sjednice nove skupštine to bi tijelo u roku od dva mjeseca trebalo imenovati članove Nadzornog i Upravnog odbora te raspisati javni natječaj i imenovati predsjednika HGK. Isti stav zastupa i Vrdoljak, a jedina je razlika u tome što bi se taj cijeli izbor, po Marasovoj verziji hitnog donošenja zakona, završio do lipnja, dok bi se prema onome što predlaže Vrdoljak sve moglo oduljti i do kraja sljedeće godine, što bi više odgovaralo čelništvu HGK.

Koji će od ova dva prijedloga proći, očito će odlučiti uži kabinet Vlade i premijer Milanović.

Izdvajamo